Može li sirova prehrana spriječiti razvoj bolesti?

Zbog sve češćeg obolijevanja od hroničnih bolesti poput dijabetesa, karcinoma ili srčanih oboljenja sirova prehrana koja se temelji na unosu sirovih, minimalno obrađenih namirnica biljnog porijekla, privlači pažnju kao potencijalno rješenje za očuvanje zdravlja.

Često se naziva i sirovim veganstvom te uključuje hranu koja se obično ne tretira toplotom iznad 45°C. Dozvoljena je samo mehanička obrada poput cijeđenja, miješanja, dehidracije i namakanja.

"Živa hrana: 14 prednosti prehrane sirovom hranom + RECEPTI" naslov je članka kojeg smo pronašli na stranici atma.hr u kojem se osim prednosti navedene prehrane navodi i tvrdnja da ljudi koji se pridržavaju takvog prehrambenog režima ne obolijevaju.

Poslali smo upit navedenom portalu o izvorima tvrdnji koje su objavili u svom članku te ubrzo zaprimili odgovor u kojemu kažu da se informacije temelje na knjizi "Transurfing 6: Gospodar stvarnosti" autora Vadima Zelanda koji u svom djelu detaljno opisuje sirovu prehranu, njene prednosti, raspravlja o štetnosti određenih namirnica te pruža savjete o pripremi ljekovite "žive vode". Između ostalog kažu i: "U samom članku se ne spominju naučno utemeljeni izvori niti je tako izjavljeno".

Budući da se neki odlučuju na navedeni način prehrane portal foodfacts.news je odlučio istražiti donosi li ona benefite po pitanju zdravlja kako se tvrdi ili nosi i određene potencijalne opasnosti.

"Kao glavni razlog netretiranja višim temperaturama navodi se očuvanje aktivnosti enzima koji su važni za kasnije procesuiranje hrane u samom organizmu", ističe Karmet Kokot, specijalistica nutricionizma.

Potrebna su dodatna istraživanja o dobrobitima takve prehrane

Međutim, kaže da bez obzira na prisutnost enzima u biljnoj hrani, naš organizam prilikom probave i metabolizma hranjivih sastojaka proizvodi vlastite, bilo da se radi o hrani koja ima sačuvane enzime ili ne.

"Budući da je većina enzima složene građe tj. za aktivnost im je potrebna prisutnost koenzima i kofaktora, unos vitamina i minerala prehranom neophodan je za normalno funkcioniranje organizma", objašnjava ova nutricionistica.

Tu svakako, dodaje, prehrana bazirana na sirovoj hrani može pomoći jer se radi o povećanom unosu voća i povrća te bi se na taj način mogao potencijalno smanjiti rizik od pojave bolesti u odnosu na zapadnjačku prehranu u kojoj ima premalo voća i povrća te sjemenki i orašastih plodova koji su izvori dobrih masnoća u prehrani.

Spominje istraživanja koja pokazuju pozitivan utjecaj na inzulinsku rezistenciju te posljedično, smanjenje rizika od bolesti vaskularnog sistema i dijabetesa tipa 2. U redukciji tjelesne mase, sirova hrana također može pomoći budući da izbor hrane uključuje manji energetski unos.

Međutim, dodaje, neka istraživanja pokazuju povećanje homocisteina kao posljedicu manjka vitamina B12 što se povezuje s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

"Svakako bi trebalo provesti dodatna istraživanja kako bi se sa sigurnošću utvrdile dobrobiti konzumacije sirove hrane", navodi specijalistica nutricionizma dodajući da s druge strane postoje bolesti i stanja kada se nikako ne preporučuje takva prehrana.

Moguć je deficit određenih nutrijenata

To je slučaj, naglašava, kod trudnica, dojilja, dojenčadi, djece i imunokompromitiranih osoba. "Zdravstveni rizici povezani s konzumacijom sirove biljne hrane prvenstveno se odnose na veću mogućnost kontaminacije hrane mikroorganizmima te pojavu infekcija i intoksikacija", otkriva varaždinska nutricionistica.

Kako saznajemo, problem također predstavljaju i ostaci pesticida i drugih sredstava za tretiranje, stoga je preporuka konzumacija proizvoda iz ekološkog uzgoja.

Kod žena su zabilježeni neredovni menstrualni ciklusi, otkriva nutricionistica Kokot

Sirovojedstvo uključuje termički neobrađenu hranu, pa je ona životinjskog porijekla kao što je meso, riba i jaja rjeđe uvrštena u prehranu. "Zbog toga se može pojaviti deficit esencijalnih aminokiselina, vitamina D i B12 , kalcija, željeza te ostalih nutrijenata koji su većinski zastupljeni u hrani životinjskog porijekla", kaže ova stručnjakinja za prehranu.

Iskoristivost proteina, pojašnjava, veća je iz termički obrađene hrane kao i nekih važnih zaštitnih nutrijenata poput karotenoida iz mrkve i likopena iz paradajza gdje je također veća bioraspoloživost.

Prema njenim riječima, zbog smanjenog energetskog unosa kod žena su zabilježeni neredovni menstrualni ciklusi i problemi u reproduktivnom zdravlju, a kod nekih je također uočen gubitak koštane mase.

Certificirani "nutricionisti" i fitness treneri nisu stručnjaci za prehranu, evo zašto

Osim toga, kod osoba s bolestima probavnog sistema, prevelik unos vlakana sirovom hranom se ne preporučuje odnosno može pogoršati simptome bolesti.

"Zaključno možemo reći da se veća zastupljenost takvih namirnica u prehrani preporučuje, ali ako je sirovojedstvo izbor i stil života pojedinca, svakako bi prehranu trebalo planirati u saradnji sa stručnom osobom", poručuje specijalistica nutricionizma.

Oprez kod određenih skupina ljudi

Dr. sc. Lidija Šoher s Prehrambeno - tehnološkog fakulteta kaže da termička obrada hrane ubija štetne bakterije i time smanjuje rizik od bolesti uzrokovanih hranom, posebno kod životinjskih proizvoda.

"Kuhanje poboljšava okus, aromu i teksturu hrane čineći ju lakšom za žvakanje i probavu te privlačnijom za konzumaciju", ističe ova nutricionistica dodajući da sirova često podrazumijeva konzumaciju hladne hrane što može biti manje privlačno.

Kuhanjem, pojašnjava, može doći do gubitka određenih nutrijenata poput vitamina i minerala, stoga se preporučuje da jedna od tri preporučene porcije povrća i dvije porcije voća u danu budu svježe. Međutim, gubitak nutrijenata može se umanjiti kraćim kuhanjem ili korištenjem metoda poput kuhanja na pari.

Kao i Kokot, ukazuje na istraživanja koja su pokazala da sirova prehrana potencijalno može pridonijeti gubitku težine, smanjenju rizika od hroničnih bolesti, ali i da postoje nutritivni nedostaci te potencijalni problemi poput poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena ili oštećenja zubne cakline.

"Zbog energetskog deficita, ova prehrana nije preporučljiva za djecu, adolescente i žene reproduktivne dobi", istog je mišljenja.

Ne preporučuje se kao trajni prehrambeni režim

Kako kaže, sirova prehrana pokazuje obećavajuće rezultate u poređenju sa zapadnjačkom, ponajviše zbog visokog unosa voća i povrća te izostanka prerađene hrane, soli, šećera i alkohola.

Kratkoročno ne bi trebala predstavljati značajne zdravstvene rizike, ali nedostaje, upozorava, čvrstih dokaza o njenim dugoročnim učincima.

"Stoga se sirova prehrana ne preporučuje kao trajni prehrambeni režim", zaključuje osječka nutricionistica.

Veganstvo: Je li biljna prehrana zdravija?

Dakle, ovakva prehrana zbog visokog unosa voća i povrća može smanjiti rizik od pojave određenih hroničnih oboljenja, ali se prema mišljenjima stručnjaka zbog nedovoljno znanstvenih dokaza ne preporučuje kao trajni prehrambeni stil života što znači da se radi o neprovjerenim i neutemeljenim tvrdnjama.

No, budući da je to izbor pojedinca, ukoliko se odlučite na ovakvu vrstu prehrane, svakako je dobro posavjetovati se sa stručnjacima, nutricionistima.