Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zdrave navike
  • 15.02.2025. 10:30

Mogu li nas zdrave navike i ishrana sačuvati od gripa?

Od davnina se vjeruje da bijeli luk i dimljena slanina štite od virusnih infekcija i prehlade, a ove dvije namirnice se u zimskom periodu znatno više konzumiraju.

Mogu li nas zdrave navike i ishrana sačuvati od gripa?
Foto: Shutterstock/VITALII BORKOVSKYI
  • 83
  • 16
  • 0

U toku je sezonski grip, ali i neki teži oblici prehlade i gripa. Kako je poznato, umjerena i zdrava, naročito tradicionalna ishrana je odbrambeni štit ljudskom organizmu.

Od davnina se vjeruje da bijeli luk i dimljena slanina štite od virusnih infekcija i prehlade, a ove dvije namirnice se u zimskom periodu znatno više konzumiraju. 

Dva do tri čena dnevno

Postoje brojna istraživanja koja dokazuju ljekovitost bijelog luka i njegov blagotvorni uticaj na imunološki sistem našeg organizma. Novija pokazuju da njegovo redovno konzumiranje može smanjiti rizik od pojave određenih vrsta karcinoma, a takođe istraživanja su potvrdila da reguliše krvni pritisak i smanjuje nivo holsterola u krvi.

Kada se luk zgniječi ili isjecka nastaje alicin koji pomaže u borbi protiv infekcija, osim što sprečava pojavu, on umanjuje simptome i kad bolest nastupi, skraćuje dužinu njenog trajanja te djeluje protivupalno.

Konzumiranje bijelog luka je ograničeno, preporučuje se jesti dva do tri čena dnevno i to bolje u svježem stanju jer se kuvanjem umanjuju njegove blagotvorne osobine.

Šta sve sadrži slanina?

Slanina sadrži čitav niz B vitamina, kao što su B1, B2, B3, B5, B6 i B12. Svi oni su od vitalnog značaja za normalno funkcionisanje organa u tijelu. Nedostatak vitamina ove grupe može dovesti do poremećaja rada srca, jetre, bubrega i mozga. Svi vitamini B kompleksa obavljaju važne funkcije u organizmu neko od njih su asorpcija željeza, dijeljenje ćelija, uključeni su u razgradnju masti i ugljenih hidrata tokom procesa varenja.

Bogata je selenom, važanim mineralom i antioksidansom, koji pomaže u smanjenju rizika od raka i srčanih oboljenja, održavanju zdravlja mozga i štitne žlijezde, te jača imunološki sistem. Selen potpomaže i u liječenju astme. Također, sadrži znatne količine željeza, magnezijuma, cinka, kalijuma i fosfora, od kojih zavisi niz vitalnih procesa u organizmu. Izvor je Omega-3 masnih kiselina, koje se u najvećoj količini nalaze u masnoj ribi, lanenom sjemenu, orasima. A, zdrav unos ovih masti može da pomogne u smanjenju rizika od srčanih oboljenja i moždanog udara, olakšava i simptome depresije.

Brojni stručnjaci za ishranu upravo ovoj činjenici pripisuju najveće koristi slanine za zdravlje. Međutim, treba biti oprezan jer je masovni uzgoj svinja na farmama uvećao procenat Omega-6 u odnosu na Omega-3 masne kiseline.

Novije studije su pokazale da konzumiranje slanine poboljšava raspoloženje. Određeni poremećaj mentalnog zdravlja kao što su depresija, bipolarni poremećaj, šizofrenija i drugi mogu biti pogoršani ili čak uzrokovani nedostatkom aminokiselina. Nedostatak neurotransmitera kao što su serotonin, dopamin, noradrenalin i g-aminobuterna kiselina, česti su simptomi kliničke depresije. Tijelo koristi aminokiseline da ih stvori, tako da hrana bogata aminokiselinama poput slanine može pomoći u liječenju simptoma depresije, ali naravno ne možemo je smatrati lijekom za mentalne poremećaje već samo kroz uravnoteženu ishranu njena korisna svojstva mogu da ublaže posljedice.

Ova namirnica ima još jednu zanimljivu osobinu, smanjuje stalni osjećaj gladi. Naime, može da ublaži želju za hranom, jer sadrži masti koje utiču na osjećaj sitosti. Prema ispitivanjima, polovina masti u slanini pripada mononezasićenim i sadrži visok procenat oleinske kiseline koja blagotvorno djeluje na rad srca. S obzirom na svoj sastav, visok sadržaj masti i mali procenat ugljenih hidrata, ima sposobnost da i sa malim obrokom doprinese osjećaju sitosti.

Je li konzumacija svinjetine štetna po zdravlje?

Takođe, značajan je izvor holina koji je dobar za rad mozga, što govori da konzumiranje slanine može da utiče i na sprečavanje Alchajmerove bolesti, demencije i opadanja kognitivnih sposobnosti zbog starosti, te može doprinijeti boljem pamćenju. Ako se konzumira u umjerenoj količini odličan je izvor proteina, vitamina, minerala i zdravih masti.

S druge strane, pretjerana upotreba može dovesti do raznih problema u organizmu naročito kardiovaskularnih oboljenja, takođe visok nivo zasićenih masnih kiselina može usloviti upalne procese u organizmu.

Najbolja prevencija protiv virusnih i drugih bolesti je uravnotežena i zdrava ishrana, fizička aktivnost, te redovan san. Zdrava ili ne, slanina je ukusna i kod mnogih omiljena namirnica.


Tagovi

Bijeli luk Dimljena slanina Ljekovitost bijelog luka Vitamin B Istraživanja o slanini


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.