Koliko je nekontrolisana upotreba antibiotika kod domaćih životinja opasna za ljude?

Koliko puta vam se desilo da u tavu stavite pileće ili svinjsko meso, a ono odjednom počne da pušta vodu i da se smanjuje. Da li ste se zapitali zašto je to tako? Naime, veliko bljedunjavo parče krmenadle ili šnicle od svinjskog mesa bez imalo masnoće ili naduvena piletina ukazuju na to da je riječ o hrani koje je zapravo puno aditiva, hormona i antibiotika.

Jedino, u ovom slučaju je bezbjedna junetina, a razlog tome je što od pomenutih životinja ima različit način ishrane. Zato, ako u mesnici primjetite ovakvo meso zaobilazite ga u širokom luku. 

Pošto u evropskom vrhu po potrošnji ove vrste lijekova i kod ljudi, problemi su mnogo veći nego što mislimo. 

18. novembra - Evropski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika

Narednog mjeseca obilježava se Sedmica sjvesnosti racionalne upotrebe antibiotika (World Antibiotic Awareness Week), dok je 18. novembar obilježen kao Evropski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika (EAAD- European Antibiotic Awareness Day).

"Evropski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika obilježava se 18. novembra svake godine, a od prije četiri godine na predlog SZO i cijela sedmica. Cilj je da se skrene pažnja kako stručnjaka, tako i javnosti na opasnost koja prijeti javnom zdravlju zbog rezistencije bakterija na antobiotike. Podaci ukazuju da se širom Evrope broj bolesnika zaraženih rezistentnim bakterijama povećava i da je rezistencija bakterija na antibiotike značajna prijetnja javnom zdravlju. Srbija se nalazi među evropskim zemljama sa najvišim procentima rezistentnih izolata," kažu u Institutu za javno zdravlje Vojvodine.

Salmonela i kampilobakterije preko mesa dospijevaju u ljudski organizam

Ljekari iz ove ustanove ističu da samo racionalna upotreba antibiotika može da doprinese prestanku razvoja i širenja rezistentnih bakterija. Napisano je i nekoliko studija na tu temu, a doktori upozoravaju kako su antibiotici u mesu glavni uzrok zbog kojeg su ljudi sve češće rezistentni na antibiotike. 

"Antibiotici koji se koriste u liječenju i prevenciji infekcija izazvanih bakterijama kod domaćih životinja pripadaju istim grupama kao i oni koji se koriste za liječenje ljudi. Zbog toga i životinje mogu nositi bakterije rezistentne na iste lijekove. Određene rezistentne bakterije poput salmonele i kampilobakterije mogu da se unesu u ljudski organizam putem hrane životinjskog porijekla," upozoravaju u Institutu. 

Neki proizvođači sami liječe svoje životinje

Veterinar Dragan Rozmirov ističe kako u većini mesa i mesnih prerađevina ima antibiotika ili aditiva, a razlog tome je često neznanje onih koji gaje stoku.

"Nije rijedak slučaj da proizvođači i poljoprivrednici koji gaje stoku za sopstvene potrebe sami liječe svoje životinje. Oni se obično u tim situacijama konsultuju sa drugim proizvođačima koji su imali iste probleme. Takva navika ima više štete nego koristi. Svako kome se razboli stoka ili živina trebalo bi da potraži pomoć stručnjaka odnosno veterinara. Bez nadzora doktora veterine dolazi do pogrešnog liječenja i tada može nesvjesno da se ugrozi zdravlje ljudi, kao i zdravlje životinja. Mnogi ne znaju kada smiju, a kada ne da daju antibiotike," objašnjava sagovornik.

Antibiotici i u stočnoj hrani

Kako kaže period od posljednjeg davanja medikamenta do klanja životinja i konzumiranja mesa naziva se karenca. 

Životinja smije da se zakolje tokom karence kada izlučuje lijek iz organizma i kada uticaj medikamenta u tijelu opadne ispod opasne doze koja može da bude štetna za ljudsko zdravlje. Samo takvo meso je bezbjedno. Zato je, kako kaže sagovornik potrebno i iskustvo i znanje, koje imaju veterinari, a odnosi se na to da je za sve lijekove u prometu potrebno znati karencu odnosno period kada meso sme, a kada ne sme da se konzumira. U mnogim evropskim zemljama strogo se vodi računa o reziduima različitih antibiotika u mlijeku, mesu i jajima.

Analizirana hrana u kojoj se utvrdi da ima više hemijskih supstanci nego što je to dozvoljeno proglašava se neupotrebljivim za ishranu.

Kad krava postane crpilište mlijeka i traka za proizvodnju telića - nastupa veganstvo

Međutim, osim ovog problema, postoje i mnogo veći kada je riječ o upotrebi antibiotika. "Ranije su se antibiotici koristili samo u liječenju životinja i tada nije bilo problema jer se tačno znao period karence. Sada je situacija potpuno drugačija, jer se male doze antibiotika preventivno stavljaju u stočnu hranu. One se nakon toga deponuju u mesu, a bakterije postaju otporne na njih. Ljudi koji jedu takvo meso, unose i antibiotike," objašnjava dr Rozmirov.

Antibiotici kao stimulatori za brži rast životinja

Sulfonamidi i antibiotici se još koriste i kao preventiva, pa se zato i stavljaju u hranu kao stimulatori koji izazivaju brži rast životinja. Na ovaj način se smanjuju troškovi proizvodnje, a sve na uštrb zdravlja. Naravno, takvo meso može da izazove razne bolesti kod ljudi, jer zaostali lijekovi i simulatori rasta u mesu mogu da prouzrokuju različite tegobe rezistentnost na antibiotike. "Ukoliko se u mesu nađu zaostali antibiotici mogu da dovedu do preosetljivosti organizma. Zato treba biti veoma obazriv pri upotrebi antibiotika kod životinja," navodi sagovornik.

Inače, stručnjaci upozoravaju da ovakva hrana, pre svega piletina može da izazove hormonske disbalanse u organizmu zbog kojih današnja djeca ranije ulaze u pubertet.