Kad višak mlijeka postane prilika: Mali pogoni daju kontrolu farmeru

Malo je onih koji proteklih mjeseci nisu razmišljali o "viškovima mlijeka" na tržištu. Pitali smo i mi, zajedno s farmerima, na brojnim adresama - kuda sa mlijekom?! Traženje odgovora tako nas je odvelo na oko sat vremena vožnje od Sarajeva, do male mljekare "Fojnica Milk".

Odavdje do polica marketa širom Bosne i Hercegovine, odlaze različiti sirevi, kajmak, paprike u kajmaku i drugi proizvodi, a ne tako davno ovaj danas savremeno opremljeni pogon bio je tek mala adaptirana prostorija.

Mlijeko sa okolnih farmi

Vlasnik mljekare, Nermin Omanović prisjeća se kako je početak bio znatno skromniji te 2010. godine, kad je registrirao djelatnost koja je bila bazirana samo na otkupu, pakovanju i distribuciji gotovih proizvoda. Međutim, takav model poslovanja ubrzo je pokazao ograničenja po pitanju standardizacije i količina, te se ukazala potreba za razvojem vlastitog brenda.

"Uradili smo dodatna ulaganja u proširenje objekta i nabavku nove opreme. Tako da smo od 2015. godine krenuli sa otkupom i preradom mlijeka te proizvodnjom vlastitih proizvoda", priča nam Omanović.

Njegova mljekara danas dnevno preradi oko 3.000 litara mlijeka, sarađuje sa oko 20 kooperanata s područja općine Fojnica i zadrugom iz Kreševa. "Mlijeko stiže uglavnom sa okolnih farmi i zadruge, a imamo nekoliko kooperanata i na području općine Kiseljak”, dodaje.

Od samog početka, interes nije usmjeren na masovnu industrijsku proizvodnju, već očuvanje autohtonih receptura i tradicionalnih proizvoda karakterističnih za ovaj kraj, a posebno mjesto zauzima dimljeni sir. "Proizvodimo ga baš onako kako se radi i u domaćinstvu. Sir se dimi prirodnim putem, ne koristimo nikakve boje niti arome", naglašava naš domaćin.

Ozbiljniji tehnološki iskorak

Iako je prerada mlijeka pokrenuta 2015., ozbiljniji tehnološki iskorak desio se tokom pandemijskog perioda. Prekretnica je, kaže Omanović, bila 2021.- 2022. godina, period korone, kada su se, kao i većina drugih mljekara, suočili sa padom prodaje. Uz finansijsku pomoć međunarodnog projekta i kroz idejno rješenje "Milkprocessiga" koji je zastupnik Plevnika za BiH, kupuju novu opremu, čime je izvršena automatizacija procesa proizvodnje i standardizacija proizvoda.

Nabavljen je digitalizirani duplikator kapaciteta 1.000 litara, automatizirana presa za sir, te je unaprijeđena zriona za polutvrde i tvrde sireve. Cijeli projekat modernizacije završili su za oko pola godine.

"Zahvaljujući novoj opremi ukinuli smo radnu subotu", kaže zadovoljno Omanović, dodajući da je ova tehnologija omogućila praćenje kompletnog procesa.

Velika prednost je, ističe, što softver memoriše recepturu i sve korake proizvodnje. "Radnica koja radi na toj mašini samo odabere na displeju koji proizvod želi, duplikator sam odradi pasterizaciju, hlađenje mlijeka, nakon čega daje zvučni signal, gdje radnica potom ubacuje sirilo, kulture ili šta već ide", pojašnjava savremeni proces u kojem je ljudski faktor sveden na minimum kada je riječ o mogućim greškama.

Uz tehnološko unapređenje, mljekara je investirala i u energetsku efikasnost kroz postavljanje solarne elektrane od 30 kW, priča nam Omanović dok obilazimo pogon. Na pitanje kvari li se oprema, smije se i kaže "nijednom do sada", pa upire prstom u gosta kojeg smo zatekli u mljekari, dodajući kako je on "glavni krivac što sve dobro funkcioniše."

Razvoj novih proizvoda

Nasmija se i "krivac", inače dobro poznato lice u ovom sektoru, direktor kompanije "Milkprocessing", Jasmin Avdić. Novinarski njuh nas navodi da smo ih "uhvatili" baš u vrijeme "kuhanja" nekog noviteta, a pretpostavka je, ispostavit će se bila tačna.

Ova kompanija za prehrambenu industriju i sigurnost hrane pruža konsultantske usluge od 1999. godine gdje je odigrala vodeću ulogu u modernizaciji mljekarstva u BiH, podižući veliki broj mljekara i pomažući im pri uvođenju novih tehnologija i poslovnih modela. Iako im je mljekarstvo i danas okosnica biznisa, uspješno su proširili djelatnost i na druge grane prehrambene industrije.

"Milkprocessing" zastupa nekoliko renomiranih svjetskih kompanija za BiH - "Novonesis ex. Chr.Hansen", dansku vodeću kompaniju za biosolucije u prehrambenoj industriji svijetu te "Plevnik" iz Slovenije, najboljeg proizvođača opreme za mljekarsku industriju u segmentu malih proizvođača.

Spojem iskustva "Milkrpocessinga", te tehnologija "Novonesisa" i "Plevnika", Avdić ističe, mogu ponuditi najbolje za proizvođača i naravno krajnjeg kupca. S tim u vezu se može dovesti i ova posjeta, jer kako dodaje, klijente prate u segmentu razvoja novih proizvoda, to im je i osnovna djelatnost, tako rade i sa malim mljekarama.

"Uskoro će krenuti proizvodnja novog proizvoda koji smo razvili, svake godine gledamo da uvedemo jedan-dva noviteta ili da optimizujemo postojeće. Tako da dobijemo veći randman, više sira, duži rok trajanja", otkriva naposljetku razlog dolaska. I inače, kako ističe, kroz blisku saradnju s kupcima razvijaju nove proizvode prilagođene tržišnim potrebama, baš tako su ovdje nastali vranički trapist i tvrdi sir.

Od velikih mljekara do pogona na farmama

Ukazala se zgodna prilika da saznamo i nešto više o najvećem slovenačkom proizvođaču mašina za mliječnu industriju gdje je fokus na male proizvođače, one do 5 hiljada litara mlijeka.

"Plevnik je vrlo specijaliziran proizvođač, farmerski friendly, do tog stepena automatizacije da su proizvodnja i uređaji koncipirani na taj način da možete staviti mlijeko unutra i otići na farmu i raditi neke druge poslove, a uređaj će sa mlijekom čekati narednu funkciju dok se ponovo ne vratite u pogon”, ističe direktor "Milkprocessinga", koji inače sarađuje sa svim većim mljekarama u BiH, a ujedno i sa malim proizvođačima, od 50 litara mlijeka pa gore.

Saradnja obuhvata široko polje - od optimizacije procesa proizvodnje do nabavke opreme i idejnih rješenja za proizvodne pogone, instalacije, obuku ljudi i druge segmente.

Pitamo ga koliko je nabavka prihvatljiva u trenutnim okolnostima, uzvraća da se kroz pametno investiranje ulaganja lako vrate, ali napominje da je generalno oprema u sektoru mljekarstva skuplja.

"To nije proces koji će se vratiti za mjesec, dva, tri, pogotovo u proizvodnji sira jer je potreban vremenski interval da se proizvod nađe na policama i stolovima kupaca, odnosno da oni ponovo kupe", navodi Avdić, istaknuvši kako za početak predlaže kopiranje modela koji je vrlo popularan u Evropi, pogotovo u Sloveniji, gdje veliki broj farmi u svom sastavu ima i mini mljekare.

Riječ je o pogonima u kojima farmeri proizvode određenu vrstu sira, odnosno specijaliziranu vrstu proizvoda kojeg ne mogu proizvoditi veliki proizvođači, "zato što je manipulacija proizvoda puno lakša, manje su mašine i imamo prostora da napravimo specifičan proizvod."

Nikada, kako kaže, ne savjetuje prekid isporuke mlijeka otkupljivaču, a proizvodnju na vlastitom pogonu farmeri bi trebali posmatrati kao dodatnu vrijednost. Za početak je potrebno idejno rješenje samog proizvodnog pogona i odluka kupca šta bi želio da proizvodi te u kojem smjeru da ide.

"Druga stvar je izgled idejnog rješenja, puteva kretanja u samoj mljekari, proizvodnih procesa koji će se raditi u samoj mljekari i tek onda idemo postupak nabavke opreme", pojašnjava Avdić, dodajući da ona podrazumijeva od laktofriza, pasterizatora, separatora do kalupa, prese, zrione...i sve to nudi Plevnik, jednako kao i održavanje.

"Vrlo brzo reaguju. S obzirom na to da su blizu, bilo šta se pokvari, ako se treba zamijeniti, u roku 24, 48 sati može doći u BiH."

Od ideje do isporuke

A, brzina nabavke opreme, zavisi od veličine pogona, uglavnom traje od jednog do dva-tri mjeseca. Mali kotlovi od 100 do 500 litara mlijeka i prese pretežno imaju već na stanju ili su u samom procesu proizvodnje tako da je isporuka u kratkom roku.

"Kada govorimo o kotlovima od dvije-tri hiljade litara, onda je potrebno i dva ili tri mjeseca da se proizvedu. Pogotovo kada kupci zahtijevaju neke specifične dodatke, potrebno je vrijeme da se napravi i isporuči", kaže naš sagovornik, dodavši da u sva oprema prolazi sedmodnevno testiranje u samoj fabrici, prije instaliranja kod kupca.

Napominje i da su svi dijelovi iz Evrope, od inoxa do elektronike, što je značajno za one koji planiraju nabavke kroz međunarodne projekte. Također, "za keš" ništa ne prodaju, nabavka podrazumijeva fiskalni račun, garancije, ugovor.

"Upoznati smo s procedurama i oko ostvarivanja poticaja, ali i međunarodnih podrški, i kakva mora biti faktura, predračun, gdje mora biti pečat, potpis i ostale stvari, šta moramo od dobavljača tražiti u specifikaciji, tako da to generalno prolazi bez problema", zaključuje Avdić.

Više o proizvodima i uslugama kompanije "Milkprocessing" d.o.o. možete saznati na nekom od niže navedenih kontakata.