U izvješću Greenpeaca stoji da ako trend poljoprivredne proizvodnje ostane ovakav kakav je sada, u narednim desetljećima će proizvoditi 52% globalnih emisija stakleničkih plinova, od čega 70% dolazi iz mesnog i mliječnog sektora.
Svijet do 2050. godine treba smanjiti proizvodnju i potrošnju mesa na pola, kako bi ispunio klimatske ciljeve Pariškog sporazuma, stoji u najnovijem izvješću Greenpeacea.
U izvješću se navodi da će, ako trend poljoprivredne proizvodnje ostane ovakav kakav je sada, u narednim desetljećima proizvoditi 52% globalnih emisija stakleničkih plinova, od čega 70% dolazi iz mesnog i mliječnog sektora.
Prema Eurostatu, emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede doprinose 10% ukupnoj emisiji stakleničkih plinova EU-a, navodi Euroactiv.
"Tri od četiri životinje uzgajane u Evropi drže se u malom broju vrlo velikih farmi, dok su male farme smanjile svoja stada za 50%", navodi se u izvješću.
Evropska komisija objavila je 29. novembra 2017. godine svoj plan o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP). Za izvršnu vlast EU, CAP bi nakon 2020. trebao pružiti jednostavnija pravila i fleksibilniji pristup državama članicama i regijama.
"Vodeća inicijativa je dopustiti zemljama članicama veću odgovornost u odabiru kako i gdje ulagati u sklopu ZPP-a, a kako bi se zadovoljili ambiciozni zajednički ciljevi o okolišu, klimatskim promjenama i održivosti", navela je tada Evropska komisija.
No, za Greenpeace, poljoprivredna politika Evropske unije vodi nas na "rub litice zaštite okoliša", a jedino rješenje je da se poljoprivrednici vrate ekološkom uzgoju bilja, mesa i mliječnih proizvoda.
"Industrijski uzgoj životinja glavni je izvor emisija ugljičnog dioksida, onečišćenja vode i zraka i uzrokuje glavne zdravstvene probleme poput otpornosti na antibiotike. Naše vlade moraju osigurati da nadolazeća reforma poljoprivrednih pravila ubrza pomak prema ekološkom uzgoju povrća koji će možda obimom biti manji, ali održiv. Isto vrijedi i za uzgoj životinja, uz istodobno povlačenje potpore intenzivnoj proizvodnji životinja", naglasio je Marco Contiero, ravnatelj EU poljoprivredne politike.
Greenpeaceovo izvješće također ističe opasnost od antimikrobne otpornosti što je rezultat intenzivnog uzgoja životinja.
Izvješće koje je 27. februara objavila Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) otkrili su da bakterije ljudi i životinja i dalje pokazuju otpornost na antimikrobne lijekove.
"Među novim nalazima je otkrivena otpornost na karbapeneme u mesu peradi, antibiotika koji nije odobren za uporabu u životinja, i novi tip salmonele - Salmonella Kentucky koja proizvodi ESBL s visokom rezistencijom na ciprofloksacin kod ljudi, što je prvi put objavljeno u četiri zemalje", navodi se u izvješću.
"Potreba za smanjenjem potražnje za stočnim proizvodima danas predstavlja glavno znanstveno stajalište. Samo značajno smanjenje potrošnje mesa i mlijeka omogućit će nam da dođemom do sustava hrane prikladne za budućnost - za dobrobit ljudi i planeta u cjelini ", komentirao je Pete Smith, bivši lider glavnih autora Međuvladinog vijeća za klimatske promjene (IPCC).
Foto: Bigstockphoto/dolgachov
Tagovi
Autorica
Maid Smajić ima 30 krava i proizvodi sir: Nekad kupim i tuđi, provjeravam konkurente
Kao da jedete svilu - kako Vineta Šinka sprema slatko od ljubičica?
Veći izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda - za jedan proizvod rast od 70 posto
Komšije nam na trećem mjestu po rastu cijena mesa
Luka Vavetić
prije 6 godina
Vrlo poučan članak! :)