Janjski kajmak i sir u borbi protiv plagijata dobit će oznaku geografskog porijekla

Nadaleko poznati janjski kajmak i janjski sir u pletnici na putu su da dobiju oznaku geografskog porijekla. Na taj bi način mogli steći bolju reputaciju, višu tržišnu vrijednost i bolje plasiranje proizvoda, ali i spriječiti zloupotrebu imena.

Naime, u Šipovu su u toku aktivnosti u okviru projekta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS "Razvoj konkurentnosti u ruralnim područjima" sa grupom proizvođača janjskog kajmaka i tradicionalnog janjskog sira u pletenici. Sa Janjanima razgovara profesor Mihajlo Ostojić iz Beograda koji radi na elaboratu o ovim autohtonim proizvodima, navode Nezavisne. 

Zainteresovano oko 40 proizvođača

"Stvoreni su uslovi da nastavimo sa radom na geografskoj zaštiti janjskog kajmaka i sira. Oko 40 proizvođača je zainteresovano i u prvom koraku smo imali osnivačku sjednicu Skupštine Udruženja proizvođača i predali smo papire da se registruju. Drugi korak je angažovanje profesora Ostojića iz Srbije za izradu elaborata i on je na terenu, obilazi proizvođače. Kad budemo pri kraju, znat ćemo tačno na čemu smo, ali idemo u pravcu geografske zaštite janjskog kajmaka i sira u pletenici", rekao je Stojan Kozomara iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Prema njegovim riječima, prema nekoj procjeni oko 100 domaćinstava u Janju proizvodi sir i kajmak.

Krajnji cilj je izvoz za Srbiju

Dodaje da je već podignuta cijena janjskog kajmaka na 15 KM za kilogram.

"Razdvojit ćemo janjski kajmak od ostalih plagijata jer svaki kajmak voli da se zove janjski samo zato što ga ime prodaje. Za mjesec dana idemo na sajam u Beograd gdje ćemo izlagati janjske proizvode, a krajnji cilj je izvoz za Srbiju, gdje živi 28.000 stanovnika koji su porijeklom iz Janja, i pletenica sira na crnom tržištu tamo košta 15 evra", kaže Kozomara.

Ukoliko bi dobio oznaku geografskog porijekla, janjski kajmak i sir u pletenici svrstali bi se među petnaestak proizvoda sa oznakom geografskog porijekla u BiH, a stručnjaci kažu da je veoma važno brendiranje nekog proizvoda.

Hercegovački pršut i banjalučki ćevap

I trebinjski Agrarni fond nedavno je najavio da planira brendiranje hercegovačkog pršuta, koji ima specifičan ukus i odavno je prepoznatljiv proizvod juga RS. Za sada je to ideja, a brendiranje je dug i složen proces.

Banjalučki ćevap, koji je gastronomski zaštitni znak grada na Vrbasu, takođe bi mogao biti naširoko poznat jer su u toku aktivnosti na brendiranju banjalučkog ćevapa kao kulturne i nacionalne baštine grada Banjaluka.