Jaja: Krivac za povišeni holesterol?

Jaja često prati reputacija namirnice koja podiže nivo holesterola, a time i povećanog rizika za razvoj srčanih bolesti.

No, utječe li holesterol iz hrane na povećanje onog u krvi? Dilemu o jajima koja su izvor vrijednih nutrijenata poput proteina, vitamina A i D i dr, razjasnio je portal foodfacts.news.

"Kratak odgovor bi bio da nisu krivac za povišeni holesterol u krvi", navodi zagrebački magistar nutricionizma, Roko Marović.

Ne mijenjaju vrijednosti LDL holesterola

Duži odgovor, dodaje, je da kod većine ljudi holesterol iz hrane pa tako i iz jaja ne utječe na onaj u krvi. No dijelu populacije (15-25 posto) zbog genetskih predispozicija tzv. "Hyper-responders" kronična konzumacije hrane koja je bogata holesterolom (na primjer jajima) može povećati nivoe onog nepoželjnog, upakiranog u lipoproteine niske gustoće, tzv. LDL holesterola.

Dobra je vijest da njihova konzumacija kod većine ljudi zapravo ne izaziva povećanje broja čestica LDL-a, a usporedno povećava nivoe holesterola upakiranog u lipoproteine visoke gustoće odnosno HDL holesterol, za kojeg je poznato da ima pozitivan utjecaj na kardiovaskularno zdravlje.

Kako saznajemo, ukupan broj aterogenih "opasnih" LDL čestica je najbolji indikator rizika od kardiovaskularnih bolesti koji možete provjeriti u krvi, a konzumacija jaja statistički gledano ne mijenja njihove vrijednosti.

"Najsnažniji direktan utjecaj na povećanje ima prekomjeran unos trans i zasićenih masti u prehrani", otkriva ovaj nutricionist.

Ukoliko se, kaže, visok unos navedenih masti događa u uvjetima energetskog suficita odnosno u situaciji kada je energetski unos veći od potrošnje, tada je utjecaj još veći.

Zasićene masti glavni krivac

U 21. stoljeću se regulativama značajno smanjio udio trans masti u prehrambenim proizvodima, a samim time i njihov unos što je dovelo do manjeg utjecaja na nivoe holesterola u krvi.

Prema njegovim riječima, ipak je unos zasićenih masti, zbog velike konzumacije punomasnih mliječnih proizvoda, maslaca, masnih mesnih proizvoda, industrijskih i pekarskih proizvoda koji sadrže maslac te u zadnje vrijeme kokosovog ulja, i danas ostao glavni krivac za visoke nivoe u krvi.

Savjetuje se da udio zasićenih masti u ukupnom dnevnom energetskom unosu bude manji od 10 posto, a za osobe s povišenim nivoima LDL-holesterola niži od 7.

"Ono što definitivno otežava smanjenje aterogenih LDL-ova jest nizak unos prehrambenih vlakana, nezasićenih masti i sterola u ljudskoj prehrani", poručuje Marović.

Samo 20 posto holesterola dolazi iz hrane

Da su često nepravedno istaknuta kada je riječ o podizanju nivoa holesterola u krvi kaže nam Mihaela Gulin Ćaleta, magistrica nutricionizma.

"Samo oko 20 posto ukupnog holesterola u tijelu čovjeka dolazi direktno iz hrane, dok se onih 80 sintetizira u tijelu", otkriva ova nutricionistica.

Kako navodi, žumanjak ga sadrži, ali istraživanja pokazuju da konzumacija jaja ne utječe značajno na podizanje nivoa kod većine ljudi.

Umjesto toga, objašnjava, povećani su nivoi obično povezani s tzv. zapadnjačkim načinom prehrane poput prekomjernog unosa zasićenih i trans masti, procesirane hrane, šećera i rafiniranih ugljikohidrata.

Podsjeća da su navedeni sastojci hrane bogati energijom, ali siromašni vitaminima, mineralnim tvarima i vlaknima važnim za optimalno zdravlje.

Umjerena konzumacija je poželjna

S druge strane, važno je napomenuti da jaja također sadrže važne nutrijente poput proteina, vitamina D, kolina, joda i zdravih masnoća koji podržavaju zdravlje cijele populacije.

"Ukoliko ste optimalnog zdravlja i nemate specifične prehrambene smjernice od strane nutricionista dijetetičara ili ljekara, njihova umjerena konzumacija poželjan je dio uravnotežene prehrane", ističe Gulin Ćaleta.

Brojne organizacije, pojašnjava, poput British Heart Foundation-a navode kako se sedam jaja sedmično ili jedno dnevno smatra umjerenom konzumacijom kojom nećemo nepovoljno utjecati na kardiovaskularno zdravlje.

Upozorava da su izuzetak osobe koje zbog zdravstvenih razloga moraju pripaziti na unos jaja.

Naglašava i kako stanja poput povišenog holesterola ne mogu biti posljedica jedne namirnice već cjelokupne prehrane.

Ketogena dijeta: Zašto ne?

"Umjesto da se fokusiramo na jednu namirnicu trebali bismo obratiti pažnju na cjelokupnu prehranu i način života", zaključuje ova nutricionistica pojašnjavajući da to uključuje redovnu tjelesnu aktivnost koja također igra ulogu u održavanju zdravih nivoa holesterola u krvi.

Dakle, možemo konstatirati da ova tvrdnja nije tačna odnosno da se radi o dezinformaciji jer jaja neće narušiti naš holesterol, pa ih slobodno možemo uvrstiti u našu prehranu.