• Sektor mljekarstva
  • 08.03.2019. 14:00

Izvozimo manje mlijeka u Hrvatsku, pritisla ju EU - jogurt spašava stvar

Izvoz u sektoru mljekarstva bilježi značajan porast u odnosu na 2017. godinu (12,8 miliona KM ili 17%), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. Ukupno je u 2018. godini izvezeno mliječnih proizvoda u vrijednosti od 89 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 54% na 58%.

Foto: Bigstockphoto/prescott09
  • 162
  • 12
  • 0

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa USAID/Sweden Farma II projektom, prezentovala je u Sarajevu spoljnotrgovinjsku razmjenu BiH za sektore mlijeka i peradarstva.

Danas donosimo analizu u sektoru mljekarstva. Izvoz u tom sektoru bilježi značajan porast u odnosu na 2017. godinu (12,8 miliona KM ili 17%), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. Ukupno je u 2018. godini izvezeno mliječnih proizvoda u vrijednosti od 89 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 54% na 58%. Deficit je vrlo visok i iznosi 65 miliona KM – ukupan uvoz je 154 miliona KM.

Najviše izvozimo mlijeko i pavlaku

Struktura razmjene i dalje je nepovoljna, jer najviše izvozimo mlijeko i pavlaku (66% izvoza tj. 59 mil. KM), dok uvozimo prvenstveno sir (49% uvoza tj. 77 mil. KM). Ipak, zabilježen je pozitivan trend u strukturi izvoza, gdje je poraslo učešće jogurta, a smanjilo se učešće dugotrajnog (UHT) mlijeka.

Tržište Crne Gore zadržalo je prvu poziciju na listi izvoznih zemalja, uz vrlo visok trend rasta (37,5%) u odnosu na 2017. godinu (izvoz je u 2018. godini dostigao vrijednost od 33 miliona KM). Posebno je pohvalno to što raste izvoz fermentiranog programa (jogurta i drugih proizvoda) na tržište Crne Gore.

Ohrabruje rast izvoza jogurta u Hrvatsku

Analize pokazuju da je došlo do značajnog pada izvoza mliječnih proizvoda u Hrvatsku (sa 15 na 9 miliona KM, tj. pad od 38%), i to najviše u kategoriji dugotrajnog mlijeka. Dublja analiza USAID/Sweden FARMA II projekta i Vanjskotrgovinske komore BiH otkriva da je na tržištu Hrvatske došlo do velikog pritiska mlijeka iz drugih EU zemalja, prvenstveno Slovenije i Mađarske, uz znatno niže cijene od onih koje nude bh. izvoznici. Ohabruje rast izvoza jogurta na ovo tržište, a treba podsjetiti da je Bosni i Hercegovini od avgusta 2018. godine dozvoljen izvoz proizvoda iz A i B kolone u Evropsku Uniju (u šta spadaju proizvodi od pasterizovanog mlijeka).

Dugoročne štete zbog uvođenja carina od strane Kosova

Vrlo ozbiljan problem za sektor mljekarstva nastao je uvođenjem carina od 100% od strane Kosova u novembru prošle godine. Izvoz na ovo tržište je pao za 21% u istom mjesecu (u odnosu na novembar 2017), da bi već u decembru pao za 74%. Tržište Kosova učestvovalo je sa oko 11% (10 miliona KM godišnje) u ukupnom izvozu i dok se ovo pitanje ne riješi procjenjuje se da će izvoznici mlijeka mjesečno gubiti plasman od oko 850.000 KM. Za tri i po mjeseca koliko je ova odluka na snazi, gubitak (u vidu nerealizovanog izvoza) je procijenjen na oko 2,5 miliona KM. Pored mogućeg gubitka izvoza u iznosu od oko 10 miliona KM godišnje, ostankom carina bh. izvoznici imaće znatno veće dugoročne štete u vidu gubitka kupaca i tržišne pozicije.

Više informacija o vanjskotrgovinskoj razmjeni u sektoru mljekarstva za period 2014. do 2018. godine (kompletna prezentacija) možete naći u dokumentu ispod teksta. 


Dokumenti


Tagovi

Sektor mljekarstva Uvoz Izvoz Hrvatska Carine Kosovo Jogurt


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi