Pretraga tekstova
Pšenice imaju, cijena brašna limitirana, no po cijeni hljeba u vrhu su EU.
Hljeb u Hrvatskoj među najskupljim je u zemljama članicama Evropske unije. Tačnije, u top5 zemalja su po pitanju njegove cijene.
Pokazuju to podaci koje je objavio Eurostat, a prema kojima, u odnosu na godinu prije, susjedi jedu 31 posto skuplji kruh.
Čelnu poziciju zemalja s ovom najskupljom osnovnom namirnicom drži Mađarska, gdje je u godinu dana poskupio 66 posto, a slijede je Litva (plus 33 posto), Estonija i Slovačka s + 32% te Hrvatska.
Kako navode iz ovog ureda, na znatan rast cijena je utjecala ruska invazija na Ukrajinu, koja je značajno poremetila globalna tržišta budući da su Rusija i Ukrajina bile glavni izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (osobito suncokreta) i gnojiva.
U avgustu 2022. cijena hljeba u EU bila je u prosjeku 18% viša nego u istom mjesecu 2021.
"To je veliki porast u usporedbi s avgustom 2021., kada je cijena bila u prosjeku tri posto viša nego u avgustu 2020", upozorava Eurostat.
Njihovi podaci pokazuju da je najniža prosječna stopa promjene cijena ove namirnice zabilježena u Francuskoj (+8%) te Nizozemskoj i Luksemburgu (obje +10%).
Da će hljeb u Hrvatskoj poskupjeti, za Agroklub je još u matu potvrdila direktorica Žitozajednice, Nada Barišić. Cijene brašna u veleprodaji tada su prelazile 4 kune (1 KM) po kilogramu. Danas je limitirana sa 8,99 kuna/kg (2,26 KM) na 5,99 (1,51 KM) za glatko tip 500 i na 6,29 za oštro tip 400.
U međuvremenu, nakon žetve pšenice, ratari su dočekali lošu vijest o otkupnoj cijeni koja se kretala (a tako je i danas) od dvije do 2,2 kn/kg (0,55 KM). Vekna hljeba s vremenom je dostigla raspon od 13 (3,27 KM) do 15 kuna (3,78 KM), a cijena opravdava skupljom strujom i plinom.
Tagovi
Kruh Cijena kruha Eurostat Top zemalja EU Najskuplji kruh
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.