FAO tvrdi, u januaru su pale globalne cijene hrane

Globalne cijene prehrambenih roba smanjile su se u januaru 2025. godine, ponajprije zahvaljujući padu cijena šećera i biljnih ulja, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Indeks cijena hrane, koji prati međunarodne cijene ključnih prehrambenih proizvoda, pao je na 124,9 bodova, što predstavlja pad od 1,6% u odnosu na decembar.

Iako je indeks veći za 6,2% u odnosu na prošlu godinu, još je uvijek 22% ispod rekordnog nivoa postignutog u martu 2022. godine.

Pad cijena šećera i biljnih ulja

FAO navodi da je indeks cijena šećera pao za 6,8% u odnosu na decembar, a čak 18,5% u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući povoljnim uvjetima za proizvodnju u Brazilu i odluci Indije da obnovi izvoz šećera.

Cijene biljnih ulja smanjile su se za 5,6% zbog pada međunarodnih cijena palminog ulja i uljane repice, dok su cijene sojinog i suncokretovog ostale stabilne.

S druge strane poskupjeli su mliječni proizvodi. Tako je indeks cijena mlijeka porastao za 2,4% u odnosu na decembar, što je uglavnom posljedica povećanja cijena sira, koji je poskupio za 7,6%.

Istovremeno, cijene mesa su pale za 1,4%, dok su cijene žitarica porasle za 0,3%. Iako su cijene pšenice tek neznatno pale, cijene kukuruza su porasle zbog niže proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prognoze za globalne žitarice i trgovinu

Organizacija za hranu i poljoprivredu je revidirala prognoze za globalnu proizvodnju i potrošnju žitarica u 2024./25. godini.

Očekuje se porast korištenja žitarica za 0,9%, na ukupno 2.869 miliona tona, uglavnom zbog veće potrošnje kukuruza za stočnu hranu. Prognozira se i smanjenje zaliha žitarica za 2,2% do kraja 2025. godine, prvenstveno zbog manjih zaliha kukuruza u SAD-u.

FAO je revidirao prognozu za 2024. godinu ukazujući na smanjenje globalne proizvodnje žitarica za 0,6%, što je posljedica smanjenih prinosa kukuruza u SAD-u.

Međutim, proizvodnja riže u 2024./2025. u nekim zemljama poput Kine, Vijetnama i Malija premašila je očekivanja, pa se procjenjuje da će globalna proizvodnja doseći rekordnih 539,4 miliona tona, što je povećanje od 0,9% na godišnjem nivou i najviša vrijednost svih vremena.

FAO je također objavio izvještaj u kojem se navodi da dugoročni rast globalnog prinosa poljoprivrednih usjeva nije usporio, uprkos klimatskim promjenama.

Ovaj trend ističe potrebu za razvojem novih kultivara otpornijih na klimatske varijacije i promjene u padavinama.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor