Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Okrugli sto
  • 10.03.2016. 15:30

BiH ima najviše akcize na alkoholna pića u regionu

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u suradnji sa entitetskim komorama i Komorom Brčko distrikta, organizirala je okrugli sto "Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, uticaj na domaće proizvođače". Što je zaključeno?

  • 778
  • 15
  • 0

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u suradnji sa entitetskim komorama i Komorom Brčko distrikta, organizirala je okrugli sto "Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, uticaj na domaće proizvođače". Nakon šire rasprave o problematici vezanoj za Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, usvojenog od strane Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prisutni su usvojili sljedeće zaključke.

Članice Grupacije proizvođača piva u BiH pri VTK BiH, proizvođači alkoholnih pića i rakija, Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta i Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika, smatraju da je prilikom donošenja bilo kakvih promjena akciznog režima BiH potrebno konsultovati privredne subjekte u BiH, te strateški i studiozno istražiti kako će promjene uticati na poslovanje domaćih privrednika.

Također, novousvojeni Prijedlog Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Upravnog Odbora Uprave za indirekrno oporezivanje BiH, smatraju krajnje neprihvatljivim, te smatraju da će ukoliko dođe do usvajanja pomenutih izmjena domaća privreda neminovno pretrpiti ogromne štete u smislu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja crnog tržišta te smanjenja uplata u budžet po osnovu svih izvornih akciznih i poreskih prihoda.

Članovi Grupacija će zatražiti hitan sastanak sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi argumentovano iznijeli svoj stav po pitanju bilo kojih zakonskih i podzakonski akata, a u ovom slučaju akciza, a usvojeni zaključci bit će dostavljeni nadležnim institucijama.

Veće akcize na pivo i alkoholna pića

Podsjetimo, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH kojim se povećava iznos akciza na pivo, alkoholna pića, naftu i naftne derivate, auto plin. Prema ovom zakonskom rješenju, uvodi se posebna akciza koja iznosi 5 KM po litru apsolutnog alkohola za alkoholna pića, odnosno 2,5 KM za prirodnu rakiju, te posebna akciza za pivo od 0,15 KM koja predstavlja namjenski prihod entitetskih fondova zdravstvenog osiguranja.

Težak period za industriju piva u BiH

Industrija piva u Bosni i Hercegovini već godinama posluje u teškim uslovima, što rezultuje negativnim trendovima u proizvodnji i prihodima, navodi se u inforamcijama dostavljenima sa Okruglog stola. Također se podsjeća da u BiH trenutno posluju samo četiri pivare i to Sarajevska pivara d.d. Sarajevo, Banjalučka pivara a.d. Banja Luka, Bihaćka pivovara d.d. Bihać i Pivara Tuzla d.d. Tuzla, dok je Pivovara Grude d.o.o. Grude, nakon 14 godina njenog rada i održavanja na tržištu prestala sa proizvodnjom 2012. godine. Obustava proizvodnje piva u Grudama je značila i prestanak radnog odnosa za 40-ak zaposlenika, smanjenje obima proizvodnje i ekonomske održivosti njihovih dobavljača sirovina i repromaterijala koji su najvećim dijelom iz BiH, pogoršanje ekonomskih i socijalnih prilika u ovom području, kao i umanjenje budžetskih prihoda po osnovu poreza, doprinosa i drugih obaveza koje su godinama uredno izmirivane.

Proizvodnja domaćeg piva manja, uvoz raste

Od 2012. - 2015. godine prodaja domaćeg piva se smanjila za 10.604 hl. Proizvodni kapaciteti su iskorišteni samo 40%, što je poražavajuće u odnosu na uvoz piva. Izuzetak je Banjalučka pivara, koja je posljednjih godina povećavala proizvodnju i prešla prag proizvodnje od 400.000 hl.

Zabilježen je trend konstantnog povećanja uvoza u posljednje četiri godine. Ova činjenica je rezultirala deficitu i njegovom konstantnom povećanju u analiziranom periodu, što ukazuje na neophodnost da se ovakav odnos izvoza i uvoza promijeni, prvenstveno smanjenje uvoza, a zatim povećanje izvoza.

Tabela 1. Prikaz odnosa prodaje i izvoza 2012. - 2015. godina.

Godina

Prodaja u L

Izvoz u L

Pokrivenost izvoza prodajom (%)

2012.

80.992.000

5.498.010

7

2013.

75.366.800

2.610.539

7

2014.

73.451.200

2.156.656

3

2015.

79.931.600

1.734.322

2

Iz tabele je vidljivo da je najmanje piva izvezeno u prošloj godini, mada je ukupna prodaja bila veća u odnosu na dvije prethodne godine. Proizvodni kapacitet domaćih pivara može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, kao i šireg tržišnog prostora, ali zbog izostanka uslova poslovanja pivara, još jednom se potvrđuje neophodnost poboljšanja i ovog odnosa (prodaja/izvoz). Novo povećanje akciza, dovelo bi do još veće ugroženosti domaćeg izvoza, koji je skoro zanemariv u odnosu prodaju, što je vidljivo u tabeli.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH po izvozu piva su: Hrvatska, Srbija, Slovenija, Izrael, dok su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH po uvozu piva: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Holandija.

Prema Zakonu o Izmjeni i dopuni Zakona o akcizama u BiH iz 2014. godine akcizno opterećenje na pivo svodilo se na dva nivoa, odnosno proizvođač piva sa prosječnom godišnjom proizvodnjom u periodu od tri godine manjom od 400.000 hl plaćao je 0,20 KM/l, dok je proizvođač koji je prelazio stopu proizvodnje od 400.000 hl plaćao 0,25 KM/l. Čak i ovakvo Zakonsko rješenje nije pogodovalo razvoju domaćih pivara niti "malih" pivara u regionu. Činjenica je da se Bosna i Hercegovina nalazi među prvih 18 evropskih država sa najvišom akciznom stopom na pivo, a da su zemlje sa kojima se nalazi u rangu akciznog opterećenja daleko ekonomski proizvodno razvijenije. Akcizna stopa u BIiH je za 38 posto viša od evropskog minimuma. Tako su u BiH akcize na pivo trenutno više nego u Njemačkoj, Španiji i u nekim drugim velikim razvijenim zemljama.

Akcize na alkoholna pića

Izvoz alkoholnih pića stagnira iz godine u godinu, dok se uvoz konstantno povećava. Uvoz je veći od izvoza za čak 59%. Znatno veća vanjskotrgovinska razmjena se odvija proizvodima 2208 (Nedenaturisani etilni alkohol sa volumenskim sadržajem alkohola 80% ili manjim, rakije, likeri i ostala alkoholna pića), kako količinski, tako i cijenovno u odnosu na razmjenu proizvoda 2207 (Nedenaturisani etilni alkohol sa volumenskim sadržajem alkohola 80% ili većim, etilni alkohol i bilo koji alkoholi, denaturisani sa bilo kojim sadržajem alkohola) koji količinski i cijenovno skromno učestvuju na tržištu, gdje se svakako ne može zanemariti negativan trend i izvozne količine i cijene u odnosu na uvoznu vrijednost.

Iznimka je zabilježena u 2012. godine, kada je izvoz i količinski i cijenovno bio skoro ravan uvozu, te je analizirana godina posmatrana kao relativno uspješna u odnosu na naredne godine. Drastično smanjenje izvoza i povećanje uvoza je zabilježeno 2013. godine za oko 3 miliona KM, te se takav negativan trend nastavlja i u narednim godinama, što je rezultiralo vanjskotrgovinskim deficitom u prosječnom iznosu od 5.087.287 KM.

U BiH za alkohol, alkoholna pića i voćnu prirodnu rakiju akciza se plaća po litru apsolutnog alkohola:

  • Alkohol 15,00 KM
  • Alkoholna pića 15,00 KM
  • Prirodna rakija 8,00 KM

Kakva je situacija u zemljama u regionu?

U Hrvatskoj akciza na međuproizvode s volumnim udjelom stvarnog alkohola manjim od 15% plaća se u iznosu od 1,28 KM po litru gotovog proizvoda, a akciza na etilni alkohol u iznosu od 13,6 KM po litru čistog alkohola. U Srbiji je akcizana jaka alkoholna pića 5KM po litru, a za prirodnu rakiju 1,96 KM po litru. U Crnoj Gori akciza na srednja alkoholna pića iznosi 1,95 KM po litru, dok akcize na čisti alkohol iznose 12,6 KM.

Prema gore navedenim podacima, jasno je kako su akcize na alkohol, alkoholna pića i prirodne rakije najviše u regionu. Svako dodatno povećanje akciza, dovelo bi do povećanja cijena alkoholnih pića, te voćnih rakija. Čak akcize koje su trenutno na snazi visoke su za domaće proizvođače u Bosni i Hercegovini, a svako dodatno povećanje, koje je između ostalog već najavljeno, značilo bi smanjenje proizvodnje, a samim tim i prodaje, navedeno je u Informaciji sa Okruglog stola.


Izvori

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH


Tagovi

Akcize Alkoholna pića Proizvodnja piva Rakije Akcizni režim Okrugli sto VTK BiH Ugroženost domaćeg izvoza Akcizna stopa