Osnovni problem leži u činjenici da bakterije koje se prenose hranom i vodom posjeduju sposobnost prelaska sa životinja i namirnica na ljude
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je nove podatke koji upozoravaju da otpornost bakterija na antimikrobne lijekove i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova za javno zdravlje u Evropi.
Prema sažetku "Izvještaja o otpornosti zoonotskih i drugih indikatorskih bakterija na antimikrobna sredstva kod ljudi, životinja i u hrani za 2023. i 2024. godinu", koju su zajednički pripremili EFSA i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), situacija u Evropi pokazuje kompleksnu sliku uspjeha i zabrinjavajućih trendova. Osnovni problem leži u činjenici da bakterije koje se prenose hranom i vodom posjeduju sposobnost prelaska sa životinja i namirnica na ljude. Kada takvi patogeni uzrokuju teške infekcije, njihovo liječenje postaje iznimno otežano ako su razvili otpornost na standardne terapije.
U centru pažnje su bakterije rodova Salmonella i Campylobacter, kod kojih je otpornost na često korištena sredstva poput ampicilina, tetraciklina i sulfonamida i dalje široko rasprostranjena diljem kontinenta. Posebno kritična tačka je ciprofloksacin, ključni lijek za teške ljudske infekcije. Dok je kod životinja otpornost Salmonelle na ovaj antibiotik godinama bila na visokom nivou, podaci pokazuju da se njegova neučinkovitost kod ljudi dodatno povećala u posljednjih nekoliko godina.
Situacija je kod bakterije Campylobacter još alarmantnija; otpornost je postala toliko raširena da se ciprofloksacin više ne preporučuje za liječenje kampilobakterioze kod ljudi. Kako bi se očuvala njegova preostala vrijednost u humanoj medicini, uvedena su stroga ograničenja njegove primjene u veterinarske svrhe.
Dodatnu budnost zahtijeva pojava Escherichia coli koja producira karbapenemaze. Karbapenemi su antimikrobna sredstva koja se koriste isključivo kao zadnja linija odbrane kod ljudi i njihova upotreba kod životinja nije odobrena. Uprkos tome, broj prijavljenih detekcija ove rezistentne bakterije u mesu i kod uzgojnih životinja raste, što nameće potrebu za hitnim istraživanjem izvora takve kontaminacije.
Ipak, izvještaj donosi i ohrabrujuće vijesti koje ukazuju na to da ciljani napori daju rezultate. U posljednjem desetljeću, otpornost Salmonelle kod ljudi na ampicilin i tetracikline značajno je pala u 19, odnosno 14 država članica. Pozitivni pomaci vidljivi su i u poljoprivrednom sektoru, sa smanjenjem rezistencije kod brojlera i pura na evropskom nivou.
Razlike u stepenu otpornosti među pojedinim državama odražavaju varijacije u praksama uzgoja životinja, strategijama prevencije infekcija te samom načinu upotrebe antimikrobnih sredstava na farmama.
Zbog ukrajinske stočne hrane povukli iz prodaje 130.000 jaja i 100.000 pilića
Svi ovi nalazi snažno podupiru nužnost primjene pristupa "Jedno zdravlje" (One Health). Ovaj koncept naglašava da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša neraskidivo povezani. Odgovorna upotreba antibiotika u svim sektorima, uz učinkovite metode prevencije, ostaje jedini put za usporavanje širenja rezistentnih bakterija. Za širu javnost i stručnjake, EFSA je omogućila i digitalne alate poput alata za vizualizaciju podataka po državama te Nadzornog atlasa zaraznih bolesti ECDC-a, koji omogućuju detaljan uvid u stanje po pojedinim uzročnicima.
Tagovi
Autor