7 najčešćih vrsta voća i povrća koje završe u otpadu - što mogu učiniti trgovci u maloprodaji

Koliko ste puta na policama trgovačkog centra uočili uvelo voće i povrće, ili ono koje je na nekim svojim dijelovima već natrulo. Zaposlenici imaju obavezu uklanjati takve proizvode, koji nisu u potpunosti dobri i zamijeniti ih besprijekornim proizvodima. Tako će najčešće banane koje već imaju smeđe točkice potpuno ukloniti i možda ponuditi po nižoj cijeni. Ili će papriku, zbog jedne točkice koju biste kod kuće samo izdubili nožem, jednostavno baciti. 

Koliko samo takve hrane koju je netko posijao, okopavao, zalijevao, brao... trudio se oko nje bude jednostavno bačeno! Osim toga, konvencionalni uzgoj voća i povrća itekako djeluje na klimu, od početka kada se tretira zemlja, sjeme, sadnica, a često i sam plod do toga što na kraju takva odbačena hrana čini otpad i završava većinom na deponijama. 

U Švedskoj provedena studija 

Ovaj je problem bio povod za znanstvenu studiju koja je provedena u Švedskoj. Istraživači su proučavali podatke tri velika supermarketa u toj zemlji, a koji pripadaju lancu trgovina pod nazivom ICA u kojoj zaposlenici i inače prate put sveg inventara, navodi Tree Hugger.  

Studija je pokazala da se najčešće bacaju banane, jabuke, paradajz, salata, paprika, kruške i grožđe. Podaci su obrađeni u tri kategorije - ekonomski gubitak za trgovca, utjecaj na klimu te ukupni volumen otpada. 

"Koristili smo procjene drugih istraživača kako bismo izračunali utjecaj na klimu. Pogledali smo emisije koje se mogu povezati s različitim plodovima od same proizvodnje do trenutka kada je proizvod na policama", rekla je Lisa Mattsson, jedna od istraživačica. 

Banana ima najjači ugljični otisak 

Banane su preuzele nagradu kada je riječ o ukupnom volumenu otpada i klimatskog utjecaja. Naime, radi se o tropskom voću koje iz područja gdje se uzgaja mora doći do svih kuteva svijeta, bilo avionom, brodom ili bilo kojim drugim prijevoznim sredstvom te na taj način ostavlja veliki ugljični otisak. Ljudi često i puno kupuju banane jer su jeftine i praktične za jesti, ali imaju katko vrijeme optimalne zrelosti. Čim dobije smeđe točkice, kupci ju najčešće ne žele kupiti iako je još uvijek zdravstveno ispravna. 

S druge strane, paprika i paradajz imaju veliki utjecaj na klimu zbog načina na koji se uzgajaju, ali su na trećem i četvrtom mjestu u smislu ekonomskih gubitaka trgovaca. U usporedbi s bananom, Mattsson je rekla kako veći udio paprike i kruške odlazi u otpad u odnosu na njihovu ukupnu prodaju. Salata i svježe začinsko bilje prestavljaju najveće financijske gubitke za maloprodaju. Samo salata čini 17% ukupnih bačenih proizvoda. 

Izvučena korisna lekcija 

Istraživači su iz ove studije izvukli i lekciju, a ona glasi da bi trgovci mogli smanjiti otpad voća i povrća samo ako se usredotoče na ovih sedam nabrojanih vrsta. U globalnom kontekstu to ne predstavlja puno, ali istraživači smatraju da bi moglo imati važan utjecaj na klimu, ali ekonomiju. 

"Pojedini trgovci na malo proizvode veliku količinu otpada na jednoj fizičkoj lokaciji pa čak i manji postotak smanjenja može utjecati na smanjenje mase otpada i smanjenje ekonomskih troškova. Sektor maloprodaje je snažan čimbenik u opskrbnim lancima i može stvoriti pritisak na dobavljače i utjecati na potrošače", zaključuje Mattsson. 

Znajući koje se namirnice najčešće bacaju, trgovci bi mogli oblikovati navike kupovine. Primjerice, napraviti punktove s informacijama o voću i povrću na neuobičajenim mjestima. Ili, uz voće i povrće postaviti inovativne informacije o tome kako ih sve možete iskoristiti ili ih sačuvati za kasniju potrošnju.