Zašto je važno držati se plodoreda i u plasteniku?

Za održavanje plodnosti zemljišta je od izuzetne važnosti plodored ili smjena usjeva u plasteniku tokom vremena. Slično se dešava i u prirodi, samo je proces sporiji i često ostaje neprimijećen.

Stalnim uzgajanjem jedne kulture na istoj površini dolazi do jednostranog korištenja hraniva što rezultira iscrpljivanjem zemljišta. Povećava se pritisak korovskih biljaka, štetočina i prouzrokovača oboljenja.

Djelotvoran sistem

Naša proizvodnja se dugo vremena zasnivala na uzgajanju samo jedne kulture na parceli ili smjenjivanjem dvije. Takva praksa se dugoročno pokazala neefikasna i štetna, jer je dovela do iscrpljivanja zemljišta.

Razlikuju se tri sistema: tradicionalni, biološki i intenzivni. Svaki ima svoje prednosti i mane. Tradicionalni se oslanja na uzastopnu rotaciju usjeva u određenim vremenskim prilikama. Obično se radi o tri usjeva i ima za cilj da osigura optimalan rast svake kulture koje imaju različite zahtjeve prema vodi i biljnim hranivima i doprinose održanju plodnosti.

Drugi sistem je biološki, a glavne stavke su upotreba komposta i organskih đubriva, izbjegavanje upotrebe hemijskih proizvoda i uzgajanje usjeva koji su prilagođeni zemljištu i klimi.

Savremenu poljoprivredu je teško zamisliti bez česte i brze izmjene gajenih kultura na istom zemljištu u kratkom vremenskom intervalu. Osigurava se uzgajanje velikog broja povrtnica koje se brzo smjenjuju, a ciklusi proizvodnje su skraćeni. Brza izmjena kultura uz poštovanje plodoreda omogućava smanjenje pritiska štetočina i bolesti i održavanje plodnosti.

Pazite na nutritivne potrebe povrća

Za postizanje optimalnog rezultata u kratkom vremenu potrebno je obratiti pažnju na nutritivne potrebe povrća kojeg planiramo uzgajati. Neke vrste su veliki potrošači određenih hraniva, a neke vode.

Šta se u decembru sije za uzgoj u plasteniku?

Visoko zahtjevne su istovremeno i visoko produktivne. U prvom redu to su: paprika, krastavci, paradajz, dinja. Slijede ih patlidžan, tikvice, kupusnjače. Salate, endivija, špinat, blitva su srednje zahtjevne, dok su lukovi, repa i rotkvice skromniji.

To znači da nakon dodavanja organske materije i đubriva uzgajamo najzahtjevnije kulture, a zatim srednje zahtjevne i na kraju kulture koje imaju skromnije zahtjeve prema đubrivima. Na primjer, nakon uzgoja paradajza, na njegovom mjestu mogu rasti salate, a nakon njih lukovi.

Bez obzira kakav redoslijed napravimo, ne smije nam se desiti da uzastopno uzgajamo kulture iz iste porodice, jer će sve mane takvog uzgoja, kao što su bolesti i štetočine da se ispolje i nastave i na toj kulturi. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor