Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Skok cijena
  • 07.01.2022. 10:30

Zašto domaći krompir košta isto kao narandže, mandarine ili kivi?

Je li razlog mnogo skuplja sjetva i repromaterijal, manje zasijanih površina, dugotrajna suša ili 3.000 tona koje su izvezene u druge zemlje u prvih devet mjeseci ove godine?

Foto: Depositphotos/PavelTalashov
  • 1.157
  • 76
  • 1

Cijene poljoprivredno prehrambenih proizvoda u proteklom periodu su naglo porasle, a kao opravdanje spominje se lančano poskupljenje svih sirovina, repromaterijala, nafte i skok cijena općenito na globalnom tržištu. U tom kontekstu kada sve postaje skuplje, kako onda voće koje se transportuje hiljadama kilometara do BiH košta isto pa čak i manje od domaćeg krompira?

Koliko je realna cijena u maloprodaji, radnjama, pijacama i trgovačkim centrima od 1,00 KM do 1,80 KM po kilogramu do čak 2,50 KM za koliko se glamočki krompir prodavao na pojedinim pijacama? Je li razlog mnogo skuplja sjetva i repromaterijal, manje zasijanih površina, dugotrajna suša ili 3.000 tona koje su izvezene u druge zemlje u prvih devet mjeseci ove godine?

Više razloga

Ako je prošle godine u veleprodaji koštao 30-40 feninga, u maloprodaji oko 0,70 KM, a u isto doba ove godine u maloprodaji je skuplji 100 posto, neupitno je razmotriti moguće razloge cjenovnog skoka. Pojava pandemije, izazvane Covidom-19, u periodu proljetne sjetve prije dvije godine, dovela je do toga da se sijao svaki slobodan kvadrat zemlje, najviše ovim povrćem.

Hiperprodukcija, restrikcije u izvozu i transportu doveli su do toga da su tone i tone ostale u skladištima neiskorištene. Viškovi iz "pandemijske" sjetve, takozvani stari krompir sastao se sa novim količinama koje su stizale iz proizvodnje, tako da ga je bilo u izobilju, pa je i cijena bila minimalna u veleprodaji spuštajući se i do 30 feninga po kilogramu. Ponukani iskustvom prethodne godine i propalim viškom, u 2021. duplo skuplju sjetvu se ušlo sa dosta manje zasađenih površina.

Ono što se i zasijalo, poslije je dijelom bilo uništeno prvo ledom, pa kasnije dugotrajnom sušom.

Sadio se svaki slobodan kvadrat (Foto: Depositphotos/nilovsergei)

Sve to, uz slabiji prinos i do 30 posto, rezultiralo je manjim količinama na tržištu i većom, sada sigurno rekordnom, cijenom u maloprodaji.

Uvoz (ne)opravdan

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje u BiH, najviše krompira ove godine je uvezeno iz Nizozemske, Njemačke i Egipta, skoro 13 hiljada tona je plaćeno oko 8,8 miliona maraka. Koliko je to zaista bila potreba? Je li opravdan uvoz, ako BiH sa svojim raspoloživim poljoprivrednim resursima i brojem stanovnika ima sasvim dovoljno prostora da zadovolji potrebe domaćeg tržišta? 

Nažalost, nije više stvar u tome, da se neiskorištava prirodni zemljišni resurs, već što domaći poljoprivrednici ne mogu da prate kontinuirana poskupljenja repromaterijala, sjemena uz neadekvatne poticajne mjere. Problem je još veći jer ovakva situacija vodi do smanjenja broja poljoprivrednika, mnogi odustaju od proizvodnje, parcele ostaju zapuštene, i otvara se veliki prostor za uvoz i trošenje više miliona maraka.

Sve navedeno, od poteškoća u sjetvi, proizvodnji, viškova, pa do enormnog uvoza dovelo je do toga da je krompir dosegao rekordne maloprodajne cijene od 1,00 do 1,80 KM po kilogramu što je iznos kojeg kupci ne mogu priuštiti.


Povezana biljna vrsta

Krompir

Krompir

Sinonim: - | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španski istraživači u 16. stoljeću i... Više [+]

Tagovi

Krompir Cijene Poljoprivreda Uvoz Uprava za indirektno oporezivanje Cijena krompira


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.