• Uzgoj krastavaca
  • 26.04.2019. 09:00

Vrijeme je za sjetvu krastavaca u bašti - pazite da nema hlada

Uzgajanje krastavaca je lako, ali ovo je vrsta koja traži toplotu i dovoljno vode. Kraj aprila i početak maja je prvi termin za sjetvu krastavaca na otvorenom, u bašti. Može se sijati u redove ili kućice (roviće, odžake).

Foto: Depositphotos/vvoennyy
  • 4.366
  • 382
  • 0

Krastavac (Cucucmis sativus) je vrsta povrća koja se najčešće uzgaja u baštama. Može da se koristi u svježem stanju, za pripreme raznih salata, da se kiseli, ali i da se od njega pripremaju razna variva, sokovi. Odavno je našao svoju primjenu u narodnoj medicini, a često se upotrebljava kao kozmetičko sredstvo. Pripada porodici Cucurbitaceae i srodnik je tikvicama, lubenici, dinji.

Formira muške i ženske cvjetove

Krastavac je jednogodišnja vrsta povrća i potrebno ih je svake godine sijati. Možemo ih uzgajati kao rasad u plastenicima i staklenicima ili direktnom sjetvom u bašti.

Stablo biljke krastavca je puzavo, razgranato, grubo i lako se lomi. Može da naraste do 4 m. Korijen je dobro razvijen, ali se formira u plitkom sloju zemljišta. Listovi su veliki, dlakavi, na dugim peteljkama. Različite sorte krastavca mogu imati različit oblik lista, više ili manje usječen, a boja lista varira od svijetlozelene, žutozelene do tamnozelene.

Biljka krastavca je jednodomna, a cvjetovi krastavca su muški, u cvijetu se formiraju samo prašnici, i ženski, u cvijetu se formira samo tučak. Prvo se pojavljuju muški cvjetovi, a zatim ženski. Oprašivanje obavljaju insekti.

Temperatura vazduha utiče na formiranje cvjetova

Na formiranje cvjetova veliki uticaj ima temperatura vazduha. Visoke temperature vazduha i jaka insolacija uticaće na intenzivnije formiranje muških cvjetova što znači manji urod. Takođe, pregust sjetveni sklop i suša rezultiraće većim formiranjem muških cvjetova.

Plod krastavca sadrži 95% vode i niske je kalorijske vrijednosti. U zavisnosti od sorte, plodovi mogu biti više ili manje izduženi, sa bodljama ili bez bodlji, manjih ili većih dimenzija i različite obojenosti. Za upotrebu se koriste zeleni, nezreli plodovi. Zreli plodovi mogu biti žuti, narandžasti, crvenkasti, smeđi. Sjeme je dugo oko 1 cm, najčešće bijelo, izduženo.

vd
Krastavci se lako uzgajaju u bašti, ali oni za nicanje i rast traže toplo vrijeme (foto: Pixabay.com/krzys16)

Lako se uzgaja

Krastavci se lako uzgajaju u bašti, ali oni za nicanje i rast traže toplo vrijeme, dovoljno zagrijano zemljište, dovoljno sunca. Kod izbora mjesta za direktnu sjetvu krastavca u bašti odabrati gredice koje su ocjedite, sa dobrim zemljištem koje je bogato hranivima i humusom. Slabo će rasti na hladnom i zbijenom zemljištu, ali i na pjeskovitom i suhom mjestu. Biljke ne podnose hlad i ne mogu se uzgajati ispod drveća ili u hladovini nekog objekta. I pored te osobine, na lišću krastavca često su vidljive opekotine od sunca. Krastavac ne voli zakorovljene parcele.

Izborom sorti i u kombinaciji sa postrnom sjetvom možemo imati dug period berbe svježih plodova. Rane sorte krastavca počinju da cvjetaju već mjesec dana poslije nicanja, dok kasne sorte cvjetaju dva mjeseca poslije nicanja.

Za klijanje, nicanje, rast, razvoj, cvjetanje i plodonošenje biljci krastavca je potrebna toplota i voda. Optimalna temperatura zemljišta je 20°C. Krastavac ima velike zahtjeve za toplotom i veoma lako strada od mraza.

Izbjegavati sjetvu ako su noći još hladne

U kontinentalnom dijelu prva sjetva na otvorenom se obavlja krajem aprila i početkom maja, a postrnom sjetvom možemo produžiti vrijeme berbe. Sjetva započinje kad je prosječna dnevna temperatura vazduha od 10 do 12°C. Sve dok su noći hladne treba izbjegavati sjetvu krastavca.

Zbog osjetljivosti na niske temperature, razvoj i rast cvjetova i plodova se zaustavlja već na temperaturi od 12°C.

U sušnom periodu ljeta biljke je potrebno intenzivno zalijevati. Najbolje je biljke zalijevati u toku jutra vodom koja je odstajala. Večernje zalijevanje, posebno zalijevanje hladnom vodom, povećava rizik od pojave gljivičnih oboljenja kao što su plamenjača i pepelnica krastavaca.

Sjetva se može obavljati u redove ili kućice (roviće, odžake). Ukoliko sijemo krastavce u kućice, u svaku kućicu se posiju 3 do 4 sjemenke, razmak kućica u redu je oko 50 cm, a međuredni razmak od 1 do 1,5 m, dok je kod sjetve u redu razmak između biljaka oko 25 cm, a međuredni razmak od 0,80 do 1 m.

Kod sjetve u kućice biljke se puste da pužu po zemlji, dok je sjetva u redova zahvalnija za uzgoj na mreži koji će biljkama obezbjediti dobro provjetravanje i na taj način se smanjuje mogućnost pojave oboljenja.


Tagovi

Krastavci Sjetva Uzgoj Zalijevanje Njega


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi