Konstantnim radom i promišljenim ulaganjima, proizvodnja praziluka povrtlarima može donijeti solidnu zaradu.
Praziluk je jedna od omiljenih povrtlarskih kultura, veoma je cijenjen zbog svog karakterističnog okusa i bezbroj načina za pripremu u kuhinji. To ga čini traženim proizvodom na tržištu, pijacama i marketima, što može donijeti zaradu njegovim proizvođačima.
O proizvodni praziluka razgovarali smo sa Dejanom Bosančić iz Bačke Palanke u Srbiji koja ima desetogodišnje iskustvo u ovom poslu. Kako nam je objasnila, ulaganja u na samom početku obuhvataju nabavku kvalitetnog sjemena, pripremu zemljišta, đubrenje, zalivanje, zagrtanje, okopavanje, zaštitu, kao i radnu snagu s obzirom da se dosta posla obavlja ručno.
"Nabavljamo sjeme direktno od proizvođača, tako je jeftinije. Treba nam od 1,5 do 2 kilograma, bolje da je rasad gušći, lako ga je raščupati. Klijavost je 99 posto, a u pitanju je sorta kamuš bugarski tip praziluka", kaže naša sagovornica, dodajući da je riječ o snažnoj i dugačkoj biljci sa dobrim udjelom bijelog djela u odnosu na zeleni.
"Namijenjena za jesenju proizvodnju".
Prije nekoliko dana zasijala je sjeme u plastenik, ručno u leje, zalila ga i sad samo prati temperaturu - mora biti više od 10 stepeni jer je to uslov da dobro i brzo pusti klicu i nastavi da raste.
Osim kupovine sjemena na samom startu treba dodati i ulaganja u kupovinu humusa što je bitna stavka. Nakon toga slijedi prihrana, zaštita, obavezno navodnjavanje, a iako imaju dosta mehanizacije potrebno je angažovati radnike. I to sve košta. Polovinom aprila mlade biljke praziluka su spremne za rasađivanje na otvorenom.
Naša sagovornica se osvrnula i na prethodnu godinu koju će svi poljoprivredni proizvođači pamtiti po visokim temperaturama i ogromnom trudu da se očuva usjev.
Ona kaže da su gotovo svakog dana bili na njivi - više na njivi nego kod kuće, imaju kišna krila, te su tako zalivali. Sistem kap po kap u slučaju ove proizvodnje nije dobro rješenje jer se praziluk mora često zagrtati i okopavati, pa bi tako oštetili trake.
"Kiše nije bilo danima te smo morali zalivati svakih dva do tri dana, a onda smo štitili usjev od plamenjače. Zeleni dio praziluka nije tako osjetljiv kao lišće celera koji također sadimo."
Sa površine od 1,5 hektara imali su oko 25 tona odličnog roda što je, zahvaljujući angažovanju cijele porodice, i po najvećim vrućinama tek neznatno manje u odnosu na godinu sa normalnim vremenskim prilikama.
Na svu sreću, kako nam je rekla, praziluk neće da diraju ni ptice ni glodari, vjerovatno zbog intenzivnog mirisa i jake arome, a zbog plodoreda treba redovno mijenjati parcelu.
"Okopavanje motikom i špartanje kao i zagrtanje su obavezne mjere njege i imaju dobar efekat", rekla je Dajana i napomenula da kad krene vađenje izvade samo onoliko koliko treba jer brzo uvene, pogotovo ukoliko je toplije vrijeme.
Bosančići imaj imaju ugovorenu proizvodnju sa firmama - hladnjačarima te im je tako lakše, koliko kupac zahtijeva toliko mu i odnesu i ne prodaju na pijacama.
Planiranje zarade od praziluka nikad nije precizno, zavisi od cijena repromaterijala, od ponude i potražnje, kao i cijene na tržištu i naravno ostvarenih prinosa. Treba pažljivo planirati ulaganja i kontrolisati troškove proizvodnje kako bi se izvukao maksimum.
Redovno zagrtanje poriluka na nađubrenom tlu za visoke prinose
"Kao i u svakoj proizvodnji ima dosta ulaganja, ali naše iskustvo kaže da kad se na kraju sezone podvuče crta uz upornost i svakodnevni rad isplati se saditi praziluk", rekla je na kraju ona.
Tagovi
Autorica
Moljac na rasadu paradajza - nepesticidne mjere od najvećeg značaja
Szentesi paprike i paradajz ponos su Mađarske, posjetili smo njihovu najveću proizvođačku organizaciju
Prerano pikiranje rasada: Problemi, posljedice i oporavak
Tikvice u plasteniku: Brz prinos, laka proizvodnja i kontinuirana berba
