Uzgoj luka vlasca - u bašti je poznat i kao "čuvar" drugih kultura

Luk vlasac, Allium schoenoprasum, pripada porodici lukova i koristi se u kao začinska biljka, odnosno dodatak jelima. Ima okus običnog luka, ali njegova glavna osobina ili značaj je što je vrlo ljekovit za ljudski organizam. Razlika između vlasca i običnog je u morfologiji, listovi vlasca su nešto kraći i značajno uži od običnog, rastu do 20 cm, a ima vrsta čiji list dostiže i 50 cm. Otporan je na niske temperature kao i svi lukovi te se sjetva može obaviti u jesen ili u rano proljeće.

Kod nas se ova vrsta rjeđe gaji, a riječ je o višegodišnjoj biljci koja se proizvodi direktno iz sjemena, za razliku od ostalih crvenih lukova čija se proizvodnja kod nas zasniva iz arpadžika. Može se uzgajati u baštama, sjetvom direktno u zemljište ili čak na balkonima u saksijama što je češći slučaj jer nije bujnog habitusa.

Odbija štetočine

Takođe, se može uzgajati iz presadnica, što se rjeđe primjenjuje. Sjeme je dostupno u bolje snabdjevenim poljoprivrednim apotekama i agro centrima, a na pijacama se može kupiti u vezicama koje ste vjerovatno viđali, a da niste ni znali o kojoj kulturi je zapravo riječ. Moguće ga je nabaviti i već uzgojenog u teglama. 

Nije zahtjevna biljka, a voli nešto vlažnije zemljište. Često ga nazivaju i divljim lukom jer se nerijetko može pronaći i u prirodi, najčešće uz rijeke. Dakle, može se uzgajati i brati po potrebi u svježem stanju ili zamrznuti ili čak osušiti pa tako koristiti kao začin.

Evo tablice dobrih i loših komšija u vrtu

Ova biljka u bašti odbija štetočine, tako da se može sijati uz sljedeće kulture: celer, salata, paradajz, krastavac, tikvice, mrkva i grašak. Osim što vlasac djeluje kao repelent na štetne insekte, dobar je "čuvar" i od biljnih bolesti. Posađen u blizini jabuka umanjit će se ili potpuno spriječiti pojava krastavost lista i ploda voćke, dok će u blizini ruža smanjiti pjegavost lista.

Aromatičan i ljekovit

Kao i drugi lukovi obiluje vitaminima i mineralima što govori da ima odlične nutritivne osobine po ljudsko zdravlje. Odličan je izvor vitamina A, C, K. Osim toga, u sebi sadrži i minerale kalijum, fosfor, kalcijum, željezo, bakar, magnezijum, cink, folate, te biljne spojeve koje su razlog da luk vlasac može djelovati protivupalno, antioksidativno i antiproliferativno. Sadrži malo kalorija, proteina i masti. Uz uravnoteženu ishranu može spriječiti nastanak hroničnih oboljenja bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa te raznih tumora. Treba ga jesti umjereno kako ne bi došlo do poremećaja u probavnom traktu.

Poželjan je u svakoj kuhinji u svježem ili suhom obliku, a ne bi ga trebale konzumirati osobe koje su alergične na biljke iz porodice lukova. Njegov okus je mnogo blaži od običnog luka tako da može poslužiti kao dodatak raznim jelima kao što su: salate, čorbe, supe, sendviči, umaci i jelima od ribe.

U trgovinama smo već odavno primijetili mliječne namaze sa lukom vlascem i paštetama. Ako se gaji u saksijama i u bašti može se brati i upotrebljavati u svježem stanju što je i najbolji način. Kao i većina začina dodaje se na kraju kuvanja jer brzo gubi svoju aromatičnost. Slaže se uz mnoge namirnice i jela kao salata uz pasulj, ili krompir salata, jelima od jaja, sirevima, supama, jelima sa piletinom i rižom.

Svoju primjenu, zbog sastava, luk vlasac je našao i u kozmetici, te medicini.