Uvenuće paprika i graha – bolesti visokih temperatura. I zelene stjenice ponovo napadaju

Kod mnogih povrtara koji povrće uzgajaju na otvorenom došlo je do pojave uvenuća paprika i graha. Uzročnik ove bolesti na paprikama je gljivica Verticillium dahliae, a na grahu je riječ o gljivici Fusarium solani. 

Zajedno za obe gljivice jeste da se pojavljuju ljeti, početkom ili u drugoj polovini avgusta, u vrijeme najvećih vrućina kada dnevne temperature prelaze 35°C, a noćne se kreću oko 20°C.

Dolazi do začepljenja provodnih sudova

Kod paprike koja je ustvari tropska biljka jer voli visoke temperature i mnogo vode, karakteristično je da se biljke osuše za jednu noć, naročito ako su se stabljike u večernjim časovima zalijevale sa dosta vode. Gljivica začepi provodne sudove kod korijenovog vrata zbog čega nema protoka hranjiva do nadzemnih dijelova stabla pa dolazi do sušenja listova, a plodovi dobiju crvenu boju uz vodenaste lezije.

Ako presiječete stabljiku poprijeko, ispod kore vidi se tamno smeđi prsten uz samu koru stabla.

Ne navodnjavati svaki dan stabljike

Mnogi proizvođači griješe jer navodnjavaju biljke svaki dan što je pogrešno. Ovo se odnosi i na paradajz koji se zna zalijevati svaki dan za vrijeme velikih sparina što takođe ne treba raditi. Paprika treba više vode od paradajza i ona se može češće navodnjavati, svaki drugi do treći dan, naročito ako nema malča oko stabljike. Pošto gljivica voli vlagu oko korijena, odnosno, gdje se spajaju zemlja i stabljika, intenzivno zalijevanje, u kombinaciji sa nešto nižim noćnim temperaturama, idealni su za razvoj patogena.

Mjere borbe nisu lake. Stručnjaci predlažu plodored i sjetvu otpornih sorata. U sistem za navodnjavanje mogu da se ubace tečnosti koje snižavaju pH zemljišta jer mnoge gljivice vole kiseliju sredinu.

I grah osjetljiv na visoku temperaturu i vlagu

Što se tiče graha, i njega ljeti napadaju bolesti među kojima je jedna od važnijih Fusarium solani koja uzrokuje uvenuće stabljika. Pošto se, kao i Verticillium kod paprika, razvija u zemljištu, na kraju dolazi do propadanja korijena i sušenja cijele biljke. I ona voli visoke dnevne temperature i mnogo vlage u zoni korijena i oko biljaka.

Prvo dolazi do žutila na listovima, a zatim i sušenja stabljika. Dolazi i do ranijeg i neujednačenog dozrijevanja mahuna. I kod ove bolesti stručnjaci, kao mjeru borbe, predlažu plodored.

Zelena stjenica smanjuje vrijednost plodova

Kao i prošlih godina, i ove godine štetu u plastenicima i na otvorenom čini zelena stjenica (lat. Nezara viridula), poznata i kao smrdljivi martin ili smrdibuba. Insekt napada veliki broj povrtarskih kultura. Šteta se manifestuje na plodovima tako što se pojavljuju bjelkaste ili žućkaste pjege, pojedinačne ili spojene, koje smanjuju tržišnu vrijednost plodova paprika, paradajza i ostalog povrća.

Mjere borbe protiv ove štetočine nisu jednostavne jer su otporne na većinu insekticida.

Stjenice ne podnose začine, otjerajte ih mentom, cimetom i bijelim lukom

Osim začina kao što su čili paprika, ljuta mljevena paprika, cimet, biber, bijeli i crveni luk, kao i sirćeta sa devet odsto alkohola pojedini proizvođači uspjeli su da otjeraju štetočinu uz pomoć preparata King bo i dobrim starim Neem uljem.