• Korjenasto povrće
  • 26.06.2020. 07:30

Uslovi su povoljni za pojavu bolesti lišća korjenastog povrća

Česti ljetni pljuskovi s vrlo vrućim danima stvorili su idealne uslove za razvoj bolesti korjenastog povrća, a najčešće se javljaju palež lišća, pjegavosti i pepelnica.

Foto: Depositphotos/orestligetka.ukr.net
  • 110
  • 17
  • 0

Kišni uslovi, visoka vlaga kao i temperature, idealne su za zarazu usjeva korjenastog povrća raznim gljivičnim bolestima koji uzrokuju loš kvalitet lišća što se na kraju odražava i na prinos korijena. Česti ljetni pljuskovi s vrlo vrućim danima pogoduju vrlo brzom širenju bolesti.

Kako piše mr. sc. Milorad Šubić iz Savjetodavne službe, prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinos, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju i konzumaciju lišća kao vrlo tražene začinske namirnice.

Mrkvu napada palež lišća, celer pjegavost, a peršin pepelnica

Palež lišća mrkve (Alternaria dauci) je najčešći uzrok sušenja nadzemnog dijela. Naime, na zaraženim listovima nastaju male ovalne svijetložute pjege koje kasnije posmeđe i na kraju postaju crne. Kako pišu Jenny Ekman i Len Tesoriero u brošuri Pests, Diseases and Disorders of Carrots, Celery and Parslex, lezije mogu nastati na peteljkama što uzrokuje sušenje lišća i lomove prije žetve. Kako zaraza napreduje, tako se pjege spajaju, a zaraženo lišće suši i usjev izgleda kao da je spaljen. Treba napomenuti da zaraze pred kraj vegetacije ne utiču bitno da urod.

Uzgoj mrkve: Ranija sjetva za bolji prinos i veći sadržaj karotena i šećera

Sivu pjegavost lišća celera uzrokuje patogen Septoria apiicola, a kod jake zaraze ovom gljivicom lišće se potpuno osuši što može uzrokovati i propadanje korjena. Pri napadu se prvo pojave žute pjege na krajevima listova koje kasnije postanu smeđe, a oni venu i žute spolja prema unutra. Simptomi se prvo javljaju na starijem lišću i onom bliže zemlji.

Pjegavost lista peršina uzrokuje gljivica Septoria petroselini, a bolest se prepoznaje po uglatim ili ovalnim žutim pjegama koje su odlikuju tamnijim krajem. Kasnije se pjege spajaju i bolest zahvata sve veću površinu. Simptomi se mogu javiti i na peteljkama, a prevencija za ovu bolest je sjetva tretiranog sjemena i pravilan plodored.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Simptom pepelnice peršina (Erysiphe heraclei) je pepeljasta prevlaka na listovima što umanjuje njegovu tržišnu vrijednost. Razvoju bolesti pogoduje toplo vrijeme i visoka vlaga zraka. Zaražena biljka crpi rezerve kako bi stvorila novo lišće, a to utiče na kvalitet korjena. Isti simptomi i štete nastaju i kod pepelnice mrkve.

Potrebna vlaga i visoke temperature

Ove bolesti se održavaju na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća padavinama ili jutarnjom rosom, kao i topli dani s temperaturama iznad 26°C. Stoga se proizvođačima korjenastog povrća preporučuje da pregledaju polja i obave preventivnu zaštitu.

Zaštita usjeva

Treba napomenuti da se ranu mrkvu koja se vadi u drugoj polovini juna ne preporučuje tretirati fungicidima, a na takvim bi se poljima trebalo koristiti mikrobiološka sredstva koja sadrže Bacillus subtilis. Isto vrijedi i za usjeve peršina i celera korjenaša.

Kako pravilno uzgajati peršun?

S obzirom na to da proizvođači mogu očekivati bolesti na usjevima, savjetujemo da redovno prate zdravstveno stanje povrća pogotovo ako plodove planiraju skladištiti tokom zime. Ako se uoče simptomi bolesti, treba početi sa zaštitom s nekim od zaštitnih sredstava, po preporuci stručnjaka za zaštitu bilja ili zaposlenih u poljoprivrednoj apoteci. 


Tagovi

Bolesti korjenastog povrća Bolesti mrkve Bolesti celera Bolesti peršuna Pjege na lišću Palež Korjenasto povrće


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.