S obzirom na to da iz godine u godinu, stjenice predstavljaju sve veći problem na povrću, treba preduzeti sve neophodne preventivne mjere prije nego što se pristupi insekticidnom tretmanu.
Većina povrtlarskih kultura se na našem području trenutno nalazi u fazi sazrijevanja plodova što se poklapa sa periodom povećane aktivnosti štetnih stjenica, naročito na paradajzu, paprici, ali i na mahunarkama. U narodu su poznate još i kao smrdibube, a nanose značajne štete pomenutim povrtlarskim kulturama.
Najpoznatije su zelena povrtna stjenica (Nezara viridula) i braon mramorasta stjenica (Halyomorpha halys) koje svojim usnim aparatom bodu biljno tkivo, isisavaju sokove i unose štetne enzime uzorkujući tako deformaciju i neprijatan ukus plodova čime se gubi tržišna vrijednost.
Prema riječima savjetodavca za zaštitu bilja Jelene Dinić, pojava stjenica je uočena uglavnom na neinvazivnim mjestima, jer se veće povrtlarske parcele redovno tretiraju protiv ovih štetočina.
"Invazivni nalet je primijećen na okućnicama, korovima pored puta i oko parcela gdje dominira zelena povrtna stjenica poznata i kao smrdljivi martin. Karakteristična je, također, i po tome što na našim prostorima nema značajnih prirodnih neprijatelja, pa gajenim biljkama može da nanese ozbiljne štete", kaže Dinićeva za Agroklub.
Kako dalje napominje, larve sisaju sokove kako na mladim izdancima, tako i na lišću, dok se odrasli insekti hrane na plodovima koji uslijed napada postaju plutasti, tvrdi i deformisani.
"Ženke polažu jaja na naličju lista domaćina i to u grupama. Tek položena jaja su bijele boje, a pred samo piljenje dobijaju narandžastu boju. U zavisnosti od vremenskih uslova, ova stjenica može da ima i do četiri generacija godišnje", ističe savjetodavac i dodaje da su protekle zime sve toplije, pa je samim tim i njihova brojnost nažalost sve veća.
Njihova ishrana biljnim tkivom, kaže ona, dovodi do tri glava problema.
"Sisanjem sokova biljkama se uskraćuje voda i hranljive materije, pa one vrlo brzo venu i suše se. Fizička oštećenja negativno utiču na rast i razvoj, što može potpuno uništiti biljku, dok ubodna mjesta predstavljaju ulaz drugim patogenima."
Kada je riječ o malobrojnim prirodnim neprijateljima, jedan od njih je, dodaje Dinićeva parazitska osica Trissolcus basalis koja se hrani jajima povrtne stjenice. Međutim, na pomenutu predatorsku vrstu se ne može računati u manjim baštama, na okućnicama, već treba privući bubamare.
Osoliki pauk jede i smrdljive martine - evo još 6 zanimljivosti o čuvaru bašte
"Osoliki pauk je, također, jedan od rijetkih insekata koji lovi smrdljive martine, a njihovim larvama se hrane i mravi", navodi naša sagovornica.
S obzirom na to da iz godine u godinu, stjenice predstavljaju sve veći problem na povrću, treba preduzeti sve neophodne preventivne mjere prije nego što se pristupi insekticidnom tretmanu.
"Plodored je jedna od najznačajnijih agrotehničkih mjera i najveći broj povrtlarskih kultura zahtijeva višegodišnji plodored najmanje pet do šest godina. Međutim, povrtlarske vrste u intenzivnoj proizvodnji često nemaju poželjnu poljosmjenu."
Za početak, dodaje, baštu treba držati čistom i ne odlagati nikakav otpadni materijal u blizini. Naročito ne treba ostavljati stare daske i cjepanice koje stjenicama mogu da posluže kao skrovište. Preporučuje se i redovno uklanjanje nepoželjnih biljnih vrsta.
"U proizvodnji paradajza i paprike se za suzbijanje ove štetočine koristi se insekticidi na bazi aktivne materije hlorantraniliprol koja djeluje na mišiće insekta izazivajući paralizu i smrti dok lambda-cihalotrin pripada grupi piretroida i remeti protok jona kroz nervni sistem jedinki“, zaključuje savjetodavac za zaštitu bilja.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Vrijeme je za drugu turu krastavca u plasteniku: Kako produžiti berbu do prvih mrazeva?
Paradajz: Vršna trulež nije zbog nedostatka kalcijuma, a višak kalijuma nije dobar
Sunce prži plodove: Evo kako spriječiti opekotine paradajza i paprike
Krastavac je gorak, na paprici i paradajzu se javila vršna trulež - rješenje je očigledno
