Štetan u polju, ali i u skladištu: Kako se riješiti krompirovog moljca?

Usjevi krompira se, u zavisnosti od vremena sadnje, sortimenta i lokaliteta, nalaze u različitim razvojnim fazama. Na pojedinim mjestima, raniji krompir je već spreman za vađenje, dok je onaj koji pripada srednje kasnom sortimentu u početnim fazama odumiranja cime. Usjevi namijenjeni kasnoj, jesenjoj proizvodnji i dalje imaju dobro razvijenu nadzemnu masu i nalaze se u fazi cvjetanja i intenzivnog razvijanja krtola.

Kada je riječ o štetnim insektima koji napadaju ovu važnu povrtlarsku kulturu, pored krompirove zlatice, jedna od najopasnijih štetočina je i krompirov moljac (Phthorimaea operculella) koji napada krompir kako u polju, tako i u skladištu.

Kako se prepoznaje?

Imago je mali, sivo-smeđe boje sa rasponom krila od svega 15 milimetara, dok su jaja takođe sitna, bijele do svijetlo žute boje, kakva je i larva, to jest gusjenica. Lutka se nalazi u zemljištu, na biljnim ostacima ili u skladištu u svilenkastom kokonu. Ova štetočina, u zavisnosti od uslova, može imati od četiri, pa čak i 10 generacija godišnje.

U uslovima nešto viših temperatura stadijum jajeta traje svega nekoliko dana, nakon čega se pile larve čije razviće traje najviše do 20, a najčešće 10 dana, dok je insekt u stadijumu lutke u periodu između sedam i 14 dana. Imago živi od jedne do tri sedmice i za to vrijeme ženka može da položi od 50 do 200 jaja na naličju lista, stablu ili direktno na krtolama krompira.

Najkritičniji period za polaganje jaja poklapa se sa fenofazom formiranja krtola, ali i neposredno pred vađenje. Ženka može da polaže jaja i odmah nakon nicanja, ali su štete zanemarene.

Kakvu štetu pravi?

Problem naročito nastaje u sušnijim godinama, kada se na zemljištu stvori pokorica, bankovi se slegnu, pa je ženki olakšano polaganje jaja direktno na krtolama. Pile se larve koje se odmah ubušuju u krtole, prave hodnike, ostavljajući izmet, ali izazivajući i sekundarnu trulež. Osim na krtolama, štete se mogu uočiti i na listovima u vidu mina koje dovode do njihovog sušenja. Larva pravi hodnike i u stablu, što izaziva slabljenje biljaka.

Krompirov moljac je najaktivniji na temperaturi između 25 i 35 stepeni. Odgovaraju mu laka, pjeskovita i suha zemljišta sa malo padavina. Na temperaturi ispod 10 stepeni njegov razvoj se drastično usporava.

Suzbijanje

Kada je riječ o mjerama borbe protiv ove štetočine, najefikasnije je kombinovati pravilnu agrotehniku, ali i primjenu redovnih hemijskih tretmana.

Prije svega je važno na vrijeme postaviti feromonske klopke, a to znači najkasnije u periodu cvjetanja. Ne preporučuju se niski bankovi, kao ni sadnja krompira na istoj parceli unazad nekoliko godina. Agrotehničku mjeru zagrtanja treba raditi kada se zemlja slegne, a navodnjavanje obavljati redovno kako ne bi došlo do pojave pokorice.

Alarm za proizvođače: Moljac prijeti krompiru - evo šta uraditi

Posebno treba obratiti pažnju na pravovremeno vađenje krompira i ne ostavljati izvađene krtole dugo na njivi. Skladišni prostor mora biti dezinfikovan, kao i gajbice u kojima će se nalaziti krompir tokom zime. Zaražene krtole nikako ne skladištiti sa zdravim. Voditi računa da temperatura u skladišnom prostoru ne prelazi 10 stepeni.

Kada je u pitanju primjena insekticida, kod nas su registrovana sredstva na bazi sljedećih aktivnih materija:hlorantraniliprol, emamektin benzoat, spinosad.