Pretraga tekstova
Nakon sjetve špinata potrebno je obilno zaliti plastenik i zatvoriti ga kako bi se zemlja što brže zagrijala i ubrzalo nicanje.
Špinat je jedna od najlakših biljaka za uzgoj u plasteniku i nezaobilazna kultura u jesenjem i proljetnom ciklusu. Za njegov rast nije potrebno mnogo - malo vode, nešto sunca dok ne nikne iz zemlje, a nakon toga dovoljno je samo redovno otvaranje i provjetravanje plastenika.
Upravo zbog jednostavne njege, špinat je omiljen među proizvođačima koji žele brz i siguran prinos.
Za plasteničku proizvodnju preporučuju se sorte Matador, Rembrant, Giant Winter i Butterfly.
Nakon sjetve špinata potrebno je obilno zaliti plastenik i zatvoriti ga kako bi se zemlja što brže zagrijala i ubrzalo nicanje.
Idealni razmak za sjetvu je 10 - 15 cm između redova, dok u redu biljke same sebi nađu prostor jer se sjetva radi u nizu. Ovako posađen špinat omogućava dobar razvoj listova, lakše održavanje vlage i jednostavniju berbu.
Prednost špinata je što nudi fleksibilnost prilikom berbe:
Baby špinat - mladi, nježni listovi se mogu brati već nakon 30-ak dana, što ga čini atraktivnim i brzim proizvodom za tržište.
Klasična berba - špinat se može brati zajedno sa stabljikom, dok se korijen ostavlja u zemlji. Iz korijena će biljka potjerati novi rast. Taj drugi prinos neće biti jednak kao prvi, ali ipak daje dodatnu količinu koja se može iskoristiti.
Zašto je baby špinat tajna svake zdrave kuhinje i kako ga uzgojiti?
U plasteničkoj proizvodnji, prosječan prinos špinata za sortu Matador iznosi oko 2,5 do 3 kg/m2, odnosno 25 - 30 tona po hektaru. Rembrant u prosjeku daje 2 do 2,5 kg/m2, posebno je pogodan za baby berbu gdje je brži obrt i češće košenje.
Ostale sorte (Giant Winter, Butterfly) - daju slične rezultate, zavisno od njege i termina sjetve.
Na površini od 1000 m2 plastenika može se očekivati prinos od 2 do 3 tone špinata, što u kombinaciji s trenutnom cijenom daje vrlo dobar ekonomski rezultat. Naime, na pijacama trenutno postiže cijenu od 5 KM po kilogramu, što ovu kulturu čini isplativom i sigurnom za proizvođače.
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji voća i povrća, plastenička i organska proizvodnja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Čačak, 11. juna 2026. godine, održano je predavanje pod nazivom „Poluprirodni travnjaci u Srbiji i projekat SMART STEP – klimatski pametni koraci u upravljanju i unapređenju travnjaka“. Dr Du... Više [+]
U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Čačak, 11. juna 2026. godine, održano je predavanje
pod nazivom „Poluprirodni travnjaci u Srbiji i projekat SMART STEP – klimatski pametni koraci u
upravljanju i unapređenju travnjaka“.
Dr Dušica Ostojić Andrić i Dr Violeta Mandić naučni savetnici Instituta za stočarstvo, predstavile su
stručnjacima PSSS Čačak Erasmus+ projekat SMART STEP (Climate-Smart Steps in Grassland
Management and Improvement), njegove aktivnosti, ciljeve i dosadašnje rezultate, i ukazale na
značaj poluprirodnih travnjaka za održivi razvoj stočarstva, očuvanje biodiverziteta i prilagođavanje
klimatskim promenama. Posebna pažnja posvećena je problemima sa kojima se travnjaci suočavaju
usled depopulacije ruralnih područja, smanjenja stočnog fonda, promena u načinu korišćenja
zemljišta i sve izraženijih klimatskih promena.
Imajući u vidu da PSSS Čačak deluje na području zapadne Srbije, regiona koji zajedno sa centralnom
Srbijom obuhvata najveće površine travnjaka u zemlji, bilo je posebno važno upoznati stručnjake i
savetodavce sa aktuelnim stanjem ovih ekosistema, njihovim potencijalima i mogućnostima održivog
upravljanja. Uloga savetodavnih službi u transferu znanja poljoprivrednim proizvođačima od ključnog
je značaja za očuvanje i unapređenje travnjaka, kao i za jačanje otpornosti stočarske proizvodnje na
klimatske izazove.
Učesnici predavanja su upoznati sa međunarodnim partnerstvom koje okuplja institucije iz Turske,
Austrije, Španije, Poljske i Srbije, kao i sa planiranim rezultatima projekta: obrazovni moduli za
klimatski pametno upravljanje travnjacima, onlajn platforma za obuku stručnjaka, video-podkast
sadržaji i drugi edukativni materijali koji će biti dostupni široj stručnoj javnosti.
Predavanje je završeno diskusijom tokom koje su razmenjena iskustva o stanju travnjaka u regionu,
izazovima sa kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači i mogućnostima primene savremenih
pristupa u upravljanju travnjačkim resursima. Zaključeno je da očuvanje i unapređenje poluprirodnih
travnjaka predstavlja jedan od važnih preduslova za održivo stočarstvo, očuvanje prirodnih resursa i
razvoj ruralnih područja Srbije.