• Slonovski bijeli luk
  • 28.01.2020. 12:00

Slonovski bijeli luk: Sadi se kao i obični, ali je blažeg okusa

Za sadnju treba odabrati osunčano i dobro drenirano zemljište rahle strukture. Može se saditi na mjestu gdje je djelimična sjena, ali su glavice veće na osunčanom mjestu. Najbolje mu odgovara zemljište ph reakcije 6 do 7.

Foto: Pixabay/MaisonBoutarin
  • 412
  • 97
  • 0

Bijeli luk se uzgaja u svakoj bašti, ali za sve one koji žele blaži okus ove povrtne vrste pravi izbor je slonovski bijeli luk. Koristi se u gastronomiji kao i obični bijeli. Pripada porodici lukova i pored toga što izgleda kao ogromna lukovica bijelog, radi se o srodniku poriluka

Višegodišnja je biljna vrsta koja potiče iz Azije, listovi su slični listovima poriluka, a pod zemljom se razvija glavica kao kod bijelog luka.

Sadnja slonovskog bijelog luka

Za sadnju treba odabrati osunčano i dobro drenirano zemljište rahle strukture. Može se saditi na mjestu gdje je djelimična sjena, ali su glavice veće na osunčanom mjestu. Najbolje mu odgovara zemljište ph reakcije 6 do 7. Slonovski luk ne voli zabareno zemljište, jer višak vode dovodi do trulenja glavica. Veoma dobro reaguje na zemljište bogato humusom i ukoliko to nije slučaj u vašoj bašti potrebno je dodati orgaska đubriva ili kompost prilikom sadnje.

Sjetva se obavlja u jesen i tokom proljeća, kao i kada sadite bijeli luk. Dvogodišnja je biljka. Ukoliko sadite krupne čenove iz njih se već prve godine mogu razviti cvjetonosna stabla. Kod sadnje sitnijih čenova prve godine razviće se glavica, a sledeće godine se formira cvjetonosno stablo koje je slično kao kod poriluka. Kod sadnje sitnijih čenova treba obratiti pažnju da se ne presuše, jer im to smanjuje klijavost. Kako bi to izbjegli, najbolje ih je veoma brzo poslije vađenja ponovo posaditi. Sadnja ove povrtne vrste u bašti je poželjna, jer njeni cvjetovi svojim mirisom odbijaju lisne uši i druge štetočine.

Štetočine bijelog luka - kako ih prepoznati i suzbiti

Najčešće se sadnja obavlja tokom jeseni, a berba tokom ljeta. Dubina sadnje je od 10 do 15cm. Razmak sadnje je 20 do 30cm. Slonovski luk formira veću biljku u odnosu na klasičan bijeli luk.

Briga o usjevu slonovskog bijelog luka je identična brizi o klasičnom bijelom luku. Traži bolju opskrbljenost vodom nego bijeli luk i zalijeva se jednom sedmično. Zalijeva se tokom jutra kako bi se zemljište do noći prosušilo i na taj način izbjegla opasnost od trulenja glavica.

Berba i sušenje

Zalijevanje se postepeno smanjuje i u potpunosti prekida krajem vegetacije. Znak da je vađenje blizu je promjena boje listova koji od zelene postaju žuti i na kraju smeđi. Ukoliko je posađen tokom jeseni slonovski luk se bere poslije osam mjeseci, sredina ljeta. Luk iz proljećne sjetve se bere poslije 90 dana i formiraće manje glavice sa manjim čenovima. Ukoliko želite krupnije glavice odrežite cvjetonosna stabla kada primjetite njihovu pojavu.

Izvađene glavice je potrebno prosušiti nekoliko dana na sjenovitom mjestu sa dobrom ventilacijom. Prosušene glavice se očiste od zemlje. Ukoliko želimo glavice luka čuvati duži vremenski period, tada se ostave na hladnom i tamnom mjestu sa dobrim provjetravanjem tokom tri do osam sedmica.

Šta uzgajati pored bijelog i crvenog luka?

Poslije sušenja i čišćenja od zemlje odrežu se listovi, ostavi se 1 do 2cm lisne drške uz glavicu. Potrebno je skratiti korijen. Ovako pripremljenje glavice se mogu čuvati tri do četiri mjeseca.

Za dugotrajno čuvanje glavica slonovskog bijelog luka potrebno je obezbjediti temperaturu oko 10°C i vlažnost vazduha oko 50%. U ovakvim uslovima (hladni i suvi podrumi – skladište) glavice se mogu čuvati i do 10 mjeseci.

Upotreba 

Slonovski bijeli luk se može upotrebljavati kao klasični bijeli luk. Mnogo je sočniji i blažeg okusa. Može da se jede sirov, ali i kao sastojak raznih jela. Očišćen i zamrznut može se čuvati do jedne godine u zamrzivaču. Možemo ga kiseliti, fermentisati, dodavati salatama, zimnici. Ispečen koristi se kao namaz.


Tagovi

Slonovski bijeli luk Srodnik poriluka Blaži okus Sadnja Vađenje


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.