Nakon što je Rusija zabranila uvoz turskog paradajza, potaknula je svoje proizvođače na što veći uzgoj. Do 2020. godine planiraju postati samodostatni za 144 milijuna svojih stanovnika.
Zabrana uvoza turskog paradajza u Rusiju, motivirana geopolitikom, potaknula je Rusiju da postane samodostatna u proizvodnji paradajza, odnosno, potukanula je poduzeća koja ulažu u tehnologiju koja će povećati proizvodnju tijekom cijele godine.
Rusija je rasplamsala proizvodnju mesa, sira i povrća jer su 2014. godine zabranili uvoz većine zapadnih prehrambenih proizvoda kao odgovor na antiruske sankcije uvedene zbog situacije u Ukrajini i Krimu.
Nakon što je Turska pucala na ruski mlažnjak blizu sirijske granice u novembru 2015., Moskva je proširila zabranu uključujući turski paradajz za koju je Rusija bila najveće izvozno tržište, navodi freshplaza.
Sporovi između Ankare i Moskve od tada su uglavnom normalizirani, ali zabrana je ostala i ne može se ukinuti još tri do pet godina, kažu dužnosnici. To bi moglo biti prekasno za turske izvoznike, tim više ako Rusi uspiju u naporima povećanja domaće proizvodnje.
Projekti izgradnje plastenika, uz državnu potporu, ključni su za ruske planove da do 2020. godine postanu samodostatni za 144 milijuna stanovnika.
Iako Rusija uvozi samo oko 500.000 tona, od 3,4 milijuna tona paradajza koliko potroše godišnje, znatno oštre zime ograničile su njihovu sposobnost da postignu puni kapacitet, rekla je IKAR agencija za poljoprivredu.
Trenutno samo 620.000 tona proizvodnje dolazi iz "zaštićenog tla" ili plastenika, a ostatak sa "otvorenog terena" koji je produktivan tek od juna do septembra. Najveći dio toga dolazi sa privatnih parcela koje održavaju i koriste pojedine obitelji ili prodaju na lokalnim poljoprivrednim tržištima.
Sergej Korolyov, predsjednik Nacionalne organizacije proizvođača voća i povrća, procijenio je da korisnici projekta proizvodnje u plastenicima, u kojima se već počelo uzgajati paradajz, već ostvaruju profit unazad nekoliko godina, zahvaljujući državnoj potpori koja uključuje djelomičnu naknadu za ulaganja i povoljne stope kredita.
"Sada su plastenici, koji su prvobitno bili izgrađeni za krastavce, ponovo postavljeni za paradajz", rekao je Korolyov.
Čak 70 posto izvoza turskog paradajza otišlo je u Tursku u ljeto i jesen 2015. na čemu su turski povrćari zaradili 259 milijuna dolara. Kada je proglašena zabrana, ulogu Turske su preuzeli Maroko, Azerbejdžan i Bjelorusija.
Ankara je u maju ove godine predložila da Moskva ukine zabranu izvan glavne sezone berbe. Upitan za prijedlog Turske, u Rusiji kažu da to može proći samo za lokalnu proizvodnju pasiranog pardajza ili sokova.
Foto: Pixabay/davehan2016
Tagovi
Autorica
