• Sjetva boba
  • 13.02.2020. 07:30

Rano proljeće idealno za sjetvu boba - drevnog povrća Mediterana

Bob je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka koja je pala u zaborav. Ovo tradicionalno povrće se ipak polako vraća u ishranu, a najbolje ga je sijati u rano proljeće kako bi se izbjegao napad crne bobove vaši.

Foto: Depositphotos/paulmaguire
  • 167
  • 31
  • 0

Bob (Vicia faba) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki, a uzgaja se zbog sjemenki (zrna) i mahuna. Dobro veže azot pa se uzgaja i za zelenišno đubrenje. Izvorno je afro - azijskog porijekla, a uzgaja se u cijelom svijetu. U prirodi se više ne može naći u divljoj formi, stoga su poznate samo kultivirane vrste. 

Budući da njegov uzgoj seže daleko u prošlost, jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka, a na Mediteranu se koristi u ishrani više od 8.000 godina. Na ovim prostorima nekada bio značajna mahunarka, ali je tokom vremena pao u zaborav. Ipak, ovo tradicionalno povrće u našim krajevima se ponovno vraća u ishranu.

Da li ste posijali bob? Februar je pravo vrijeme!

Bob ima razgranat korijen, stabljika mu je šuplja i zeljasta te visoka od 50 do 100 cm. Cvjetovi su bijele boje s crnim prugama, a biljka je samooplodna. Nakon cvjetanja razvijaju se debele mahune duge oko 25 cm, a mogu imati od 4 do 8 zrna, što zavisi od sorte. Tokom sazrijevanja, mahune su prvo mekane, a s vremenom postaju tvrde i mijenjaju boju iz zelene u blijedo zelenu.

Uslovi uzgoja - izbjegnite crnu bobovu vaš

Bob je vrlo otporna i nezahtjevna biljka. Može se sijati i tijekom jeseni u toplijim krajevima, a u hladnijim područjima gdje postoji opasnost od mraza, najbolje ga je posijati u rano proljeće. Rana sjetva je poželjna kako bi se izbjegao napad od crne bobove vaši (Aphis fabae). Stoga se u kontinentalnim dijelovima sije već krajem februara ili početkom marta, a u južnijim krajevima i dvije sedmice ranije. Jesenja sjetva se obavlja u oktobru.

Tlo u koje se sadi bob mora biti ocjedito i prekopano, a najbolje će rasti na srednje teškim i dobro propusnim tlima čija je pH vrijednost od 7 do 8. Minimalna temperatura koju bob može podnijeti je -6°C. Mjesto za sjetvu treba biti osunčano, ali bob uspijeva i u laganoj polusjeni. Ne podnosi sušu pa ga je za vrijeme sušnih perioda potrebno redovno i obilnije zalijevati.

Mahunarke u vrtu jedne drugima nisu dobri susjedi

Dobri susjedi su mu karfiol, krastavci, kupus, celer, kukuruz i mrkva, a ne slaže se s lukom i češnjakom koji inhibiraju njegov rast, kao ni s drugim mahunarkama. 

Sjetva boba - osigurajte i potpornje

Njegovo sjeme je dosta krupno, iako postoje razlike u krupnoći zavisno od sorte. Sjetva se može obavljati direktno u tlo što je ujedno i najčešći način. Osim direktne sjetve on se može uzgajati iz presadnica. Takav uzgoj je karakterističan za sjeverna i planinska područja, a na našim prostorima je rijetkost.

Bob se može sijati u kućice ili otvorene manje brazde. Razmak između redova posijanih biljaka ili kućica je od 50 do 60 cm. Razmak unutar reda ili kućice je oko 15 cm, dubina sjetve zavisi od krupnoće sjemena, a najčešća je oko 5 cm. Minimalna temperatura klijanja je 1 - 3 °C, najsigurnije je klijanje pri 5 - 6 °C. Optimalna temperatura za rast je 20°C.

Budući da su biljke prilično visoke treba im dosta prostora za rast i razvoj. Zato im je potrebno osigurati i dodatnu potporu kako se ne bi oštetile od vjetra i kiše, ali i polegle zbog težine mahuna. Najjednostavnije je bob učvrstiti tako da se četiri ugla dvoreda u kojem je posijan zabiju kolci i razapne četverokut od žice ili špage na jednom do tri nivoa. Ukoliko se sije u jednom redu, dovoljan mu je je jedan potporanj sa svake strane.

Za sobom ostavlja tlo bogato azotom

Dobro uspijeva na plodnim tlima gdje će dati dobar prinos i ukoliko se ne đubri, a ostavit će iza sebe tlo obogaćeno azotom. Ipak, na siromašnijim tlima potrebno ga je đubriti. Prije sjetve preporučuje se dodati oko 20 - 30 kg/ha azota te oko 60 - 100 kg/ha fosfora i približno toliko kalija, pri čemu treba voditi računa o zalihama u tlu.

Na istu površinu bob se ne preporučuje sijati najmanje tri godine, a dobar je predusjev za ljetno i jesenjem povrće jer se nakon berbe njegova organska masa brzo razgrađuje.

Što sijati na mjesto luka, krumpira i graška?

Berba i prinosi

Za upotrebu u svježem stanju bob se bere višekratno. Beru se cijele mahune kada su dužine oko 5 cm, ali to će ipak smanjiti urod. Berbu zrna je važno početi prije nego što mahuna postane pretvrda. Ako su duge 10 cm i više onda se iz njih vade zrna.

U uslovima navodnjavanja prinos mahuna može doseći 30 t/ha, a bez navodnjavanja 6 - 12 t/ha.

Ovo povrće sadrži mnogo vitamina B-kompleksa, fosfora i željeza. Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže kalij te mogu poslužiti za izradu sapuna. Sjemenke boba sadrže materije koje se koriste u ublažavanju tegoba koje izaziva Parkinsonova bolest


Tagovi

Uzgoj boba Povrće Mahunarke Rana sjetva Staro povrće Parkinsonova bolest


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.