Pripremite plastenik za novu sezonu: Uklonite biljne ostatke, očistite alat, zamijenite zemlju?

Većina povrtlara plastenike ne koristi tokom zime, ali bez obzira na ovu činjenicu prostor gdje se proizvodi hrana, treba ostaviti čistim za predstojeću sezonu. Posao dezinfekcije plastenika važan je za sve ostale radnje koje ćete imati u plasteničkoj proizvodnji. Uklonjene biljne ostatke nije poželjno spaljivati, od njih možemo dobiti odličan kompost i na taj način dobiti đubrivo za narednu sezonu. Naravno da i u ovom slučaju treba biti oprezan jer ukoliko ste imali intenzivne napade bolesti i štetočina kvalitet komposta neće biti dobar za vasš mlade biljke, jer sa većim brojem patogena postoji i veća mogućnost problema u budućoj proizvodnji. 

"Možemo reći da je završena jedna proizvodna sezona - jesenja, ali možemo navesti da kreće i nova sezona i proizvodna godina. Dezinfekcija prostora u kome ćemo raditi buduću proizvodnju u plasteniku je prva mjera kojom započinjemo radove u zaštićenom prostoru. Prije nego što krenete sa dezinfekcijom unutrašnjeg prostora, posvetite se sređivanju plastenika sa vanjske strane. Potrebno je da sklonite predmete koje ste koristili poput gajbica, saksija, ali i sav material koji je nanijet prašinom kišom ili vodom", kaže savjetodavac dipl. inž. Branko Galović.

Važno je da predmete koji su u plasteniku čistite redom. Na nekim pomoćnim alatima se ne štedi tako uklonite metalne, plastične ili drvene potpore za biljke, a preporuka je da se za narednu vegetacionu sezonu nabave nove. Počupajte sve dijelove biljke sa korijenom iz plastenika, konopce za vezanje, crijeva za zalivanje u zavisnosti od tipa sistema. Okviri i folije se u našim uslovima uglavnom čiste, a način čišćenja zavisi od kojeg materijala su izrađeni. Pranje se može obaviti toplom vodom ili vodom sa sodom bikarbonom.

Kako dezinfikovati zemlju?

U našim uslovima se rjeđe primjenjuju fizičke mjere, a od hemijskih mjera za dezinfekciju zemljišta podrazumijevamo primjenu insekticida, fungicida i fumiganata, kako bi na pravi način suzbili mogućnost djelovanja bakterija, insekata i gljivica na dalje.

"Kontaktni fungicidi djeluju svojim dodirom na patogene u zemljištu i, moram da napomenem, da je njihova primjena ograničena na parazite samo u površinskom sloju zemljišta. Primjenjuju se rasturanjem preparata po površini zemljišta, miješanjem sa zemljom, kao i zalivanjem biljaka i zemljišta suspenzijom preparata. Djeluje na gljive uzročnike truleži i plamenjače, na grinje koje prezimljava u zemlji, na puževe i njihova jaja, na tripse koji prezimljavaju u gornjem sloju zemlje, nematode, sjeme korova", kaže savjetodavac i dodaje  da se mora, voditi računa o ciklusu razvića insekata koji se spuštaju u jesen u dublje slojeve zemljišta.

Ako se tretman izvede kasnije u jesen, odnosno kada su se organizmi spustili na prezimljavanje, ostaju van djelovanja fumiganta. Ovaj postupak smijemo da ponovimo svake treće godine. Naravno, bez ostalih mjera njege nema ni uspješne plasteničke proizvodnje. 

Ukoliko je moguće, pri dezinfekciji prednost dati eko proizvodima. Za tretiranje unutrašnjosti plastenika, naročito ako je konstrukcija od drveta, i zidane osnove plastenika može se koristiti i priručno sredstvo pripremljeno od gašenog kreča. Danas su na tržištu dostupni preparati za dezinfekciju na bazi mikroorganizama koji inhibiraju rast patogene mikroflore. Potrebno je tretirati čitavu površinu unutrašnjosti plastenika, a postupak se ponavlja nakon 10-ak dana.

Svake treće ili četvrte godine zamijeniti zemljište

Postavlja se pitanje i kada treba raditi zamjenu zemljišta?

"Postoji ustaljeno i poželjno pravilo da se u manje plastenike svake tri do četiri godine uradi zamjena zemljišta u sloju do 25 centimetara. Drugi način je zamjena plitkog, površinskog sloja 10 do 15 cm. Treba naglasiti da ukoliko je uklonjen samo površinski, plitki sloj, tada se dodaje nova zemlja, organska đubriva, kompost, suho lišće koji će obogatiti zemljište u plasteniku i poboljšati njegove karakteristike. Obradom zemljišta novi površinski sloj će se izmiješati sa dubljim slojevima zemljišta. Taj postupak se obnavlja svake druge godine da bi imao efekat na stanje zemljišta u plasteniku."

U povrtlarskoj proizvodnji oduvijek su se dosta koristila organska đubriva kao što su stajnjak, treset i kompost, a u novije vrijeme se dosta koriste i vještačka đubriva sa kojima se može tačno nadoknaditi deficit određenih elemenata u zemljištu. Ipak da bi bili sigurni kakvo zemljište želimo, jer ista pH vrijednost nije poželjna za sve kulture, bilo bi poželjno uraditi preciznu analizu zemljišta i na osnovu nje sprovesti đubrenje. 

Treba pomenuti i sav alat i koji se koristi u plasteniku je također potrebno očistiti, pripremiti za novu sezonu naoštriti, dobro oprati vrelom vodom ili premazati alkoholom. Alkohol je sredstvo koje služi za dezinfekciju noževa i ruku kojima se prenosi veliki broj patogena, prije svega virusa, pri zalamanju biljaka ili tokom drugih radova kada biljke dodirujemo. Varikina, se također može koristiti kao dezinfekciono sredstvo za alat, ambalažu, saksije i radne površine, u količini primjene sa vodom u odnosu 1:5.