Sadnja sezonskog voća i povrća već je uveliko krenula, a na imanju našeg sagovornika sve što se proizvede, nađe put do svojih kupaca jer kako kaže, samo je sezonska hrana - zdrava hrana.
U Bosni i Hercegovini sve je više proizvođača koji se odlučuju na sopstveni uzgoj povrća na otvorenom, kao i onih koji svoje aktivnosti usmjeravaju ka plasteničkoj proizvodnji.
Kako bi uzgoj bio uspješan, sa visokim i stabilnim prinosima, potrebno je edukovati poljoprivrednike, prije svega o novim tehnologijama koje se primjenjuju kod pojedinih vrsta, zatim o izboru kvalitetnog sjemena i pravovremenoj zaštiti usjeva.
Potencijale ovog oblika proizvodnje prepoznali su i u prigradskom turističkom mjestu Blagaj pored Mostara pa ona može zauzeti važno mjesto u budućoj strategiji razvoja poljoprivrede ovog kraja.
Poljoprivredno gazdinstvo, Admira Prgude i Nedima Berberovića, P&B bavi se proizvodnjom i prodajom svježeg voća i povrća, od kojih su popularne jagode sorte "Clery", atraktivnog ploda i arome. U pitanju je italijanska sorta, veoma popularna u našoj zemlji zbog vrlo ranog sazrijevanja i atraktivnosti ploda. Meso ploda ove jagode je kvalitetno i naglašene arome.
Pored ovog ukusnog voća, proizvode još i mahune, krompir, luk, papriku, paradajz, lubenicu i brojne druge povrtlarske vrste.
"Kod nas je sadnja sezonskog voća i povrća uveliko krenula", priča nam Prguda. Objašnjava kako u uzgoju koriste uglavnom domaće sjeme dok neophodni repromaterijal kupuju. Kako kaže, za sada nisu koristili nikakve potpore ni subvencije.
Ističe kako se u proizvodnji rukovodi isključivo zdravim principima i ne koristi nikakva sredstva za zaštitu bilja.
"Neka posebna sredstva nemam običaj upotrebljavati. Ukoliko to bude baš neophodno, primjenjujem ih u vrlo maloj mjeri i to isključivo prije berbe proizvoda na 30 odnosno 60 dana ranije. Naš moto je što zdravije to bolje. I upravo zbog toga u proizvodnji koristimo samo stajsko đubrivo", objašnjava Prguda.
Prema njegovom mišljenju, vještačke aditive uglavnom koriste veći proizvođači, a kako se oni još uvijek ne bave intenzivnom proizvodnjom, trude se pridržavati zdravog koncepta u uzgoju. U svom radu kombinuju tradiciju sa savremenim tehnologijama, kako bi proizveli zdravstveno bezbjednu hranu. A sezonsko voće i povrće je ono koje raste u prirodnim uslovima. Iz toga razloga je, kako kaže, sezonska hrana uvijek najbolji i najzdraviji izbor.
Do sada su svoje proizvode plasirali na domaćem tržištu. Međutim, zbog aktuelne situacije, kod nas ali i u čitavom svijetu, kao i zbog rigoroznih mjera zaštite, posebno u Hercegovačko Neretvanskom kantonu, očekuje da će plasman sad nešto teže ići.
"Prijatelji sa kojima se čujem kažu da će ove godine biti teže prodati proizvedenu robu, ali ja se ipak nadam da ćemo uspjeti u tome", optimističan je Admir.
Kada je riječ o stranom tržištu, kaže kako za sada tu nisu prisutni, ali da je to vrlo izvjesno u nekom predstojećem periodu. Smatra da na to dosta utiče i nedovoljna podrška države, naročito kada se radi o malim proizvođačima, kao što je njihov gazdinstvo.
"Na tom polju ćemo se malo više potruditi u budućnosti pa očekujem i da sklopimo uspješne saradnje i pronađemo nove klijente/kupce i na inostranom tržištu. Povrće koje se najviše traži je krompir, mahuna, paradajz, paprika i luk", otkriva nam naš sagovornik svoje planove.
Želja svakog uzgajivača povrća je dobijanje što većih prinosa i što krupnijih plodova uz poštovanje svih principa zdravog uzgoja, a samim tim i ostvarenje bolje zarade. Iz tog razloga mogi povrtari traže alternativna rješenja kako bi postali konkurentniji na tržištu, kako našem tako i stranom.
Fotoprilog
Tagovi
Autor