Povrće za postrnu sjetvu - šta možemo uzgajati ljeti?

Postrna sjetva povrća nam omogućava kontinuiranu berbu i veći urod. Neke kulture su već napustile površine, poput graška, a pred nama je berba crvenog i bijelog luka, žetva žitarica i drugih kultura.

Tako dobivamo mjesto idealno za postrnu sjetvu povrća, ali će biti neophodno da obezbijedimo navodnjavanje. Posijano klija i niče u najtoplijem dijelu godine s manje vlage u zemljištu.

Šta možemo uzgajati?

Kada imamo osigurano navodnjavanje možemo uzgajati većinu povrtnih vrsta. Poslije uklanjanja prve kulture ostaje dugo razdoblje s povoljnim uslovima, a biljke se mogu nesmetano razvijati i rasti do prvih mrazeva.

Najbolje je izabrati kulture ili sorte, hibride, koji imaju kratak period vegetacije, odnosno da ih odlikuje brz rast i ulazak u plodonošenje. U narednom periodu možemo posijati: mahune (najbolje niske sorte), krastavce, mrkvu, ljetnu blitvu, tikvice, hokaido tikve, bosiljak, rotkvu, zimske salate, endiviju, radič, kupusnjače, praziluk, kelj, kelj pupčar.

Kada su u pitanju mahune, posijte sorte kod kojih od sjetve do berbe ne prođe više od dva do tri mjeseca kako bi u njima uživali tokom kasnog ljeta i jeseni. Možemo ih sijati direktno u zemlju, dok za ostale vrste možemo pribjeći uzgajanju presadnica kako bi osigurali ujednačeno nicanje.

Ljeto je idealno i za sjetvu mrkve, jer ćemo tako izbjeći štetu od mrkvine muhe koja najintenzivnije leti tokom maja i juna.

Za bosiljak je najbolje da ga posijemo u plitke posudice na supstrat kojega smo obilno zalili vodom. Posijano sjeme prekrijemo tankim slojem zemlje, a preko posudice stavimo providni plastični kapak ili najlon čija je uloga da spriječe prebrzo isušivanje površinskog sloja. On je u fazi klijanja i nicanja veoma osjetljiv na isušivanje.

Koje povrće treba puno vode? 

Kao postrni usjev možemo uzgajati paprike kratke vegetacije i za njih je potrebno obezbijediti obilno zalijevanje. Kvalitetne sadnice sadimo na razmak u redu od 15 do 20 cm i međuredni razmak oko 55 cm. Svi ostali radovi su kao i kod paprike koju smo posadili početkom maja.

Rezidba paprike za zdraviji i bolji rod

Od kupusnjača u ovom periodu se siju i uzgajaju kupus, kelj, i karfiol. I ove vrste traže dovoljno vlage u zemljištu. Pored njih popularno je uzgajanje kelja pupčara i kineskog kupusa.

Kod karfiola je potrebno odabrati sorte koje imaju prirodan položaj listova da štiti cvjetnu glavu ili zalamati listove.

Čeri paradajz, ali i klasični koji imaju brzu vegetaciju je idealan za sadnju. Isto važi i za sadnju patlidžana.

Kod krastavca i paradajza veliku ulogu igra zaštita od bolesti, posebno plamenjače. U ovom periodu nestaje nadzemna masa krompira, a krompirova zlatica intenzivno prelazi na paradajz i patlidžan što može biti još jedna ograničavajuća okolnost za postrno uzgajanje ovih povrtnica.