Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj povrća
  • 01.12.2018. 18:00

Povrćari u regiji dijele iste probleme, nelojalna konkurencija i dampinške cijene guše proizvođače

Na 4. stručnom seminaru o proizvodnji povrća održan je i prvi regionalni susret proizvođača, na kojem su svoja iskustva predstavili proizvođači iz Hrvatske, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Foto: Igor Čolaković
  • 668
  • 35
  • 0

Na 4. stručnom seminaru "Hrvatsko povrće", koji se održava u Toplicama Sveti Martin, u susjednoj Hrvatskoj, održan je i prvi regionalni susret proizvođača povrća, na kojem su svoja iskustva u proizvodnji povrća predstavili proizvođači iz Hrvatske, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Kako je istaknuto i na okruglom stolu u kojem su sudjelovali proizvođači povrća iz ovih zemalja, oni dijele iste ili slične probleme, suočeni su s nelojalnom konkurencijom iz susjednih zemalja, nekontroliranim uvozom, s nedostatkom radne snage, premalim i usitnjenim površinama, vremenskim nepogodama te premalim ulaganjima u potrebnu infrastrukturu,  ali i sa slabom organiziranošću.

"U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj imamo značajan pad u proizvodnji povrća, smanjio se i broj proizvođača povrća, no, dio povrćara povećava svoju proizvodnju. Povrćarstvo u Hrvatskoj svakako ima značajni razvojni potencijal", istaknuo je Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.  

Proizvođači se moraju udruživati

Iskustva proizvođača iz Slovačke na skupu je predstavio Juraj Marčaj, koji je posebno istaknuo kako su se slovački prizvođači uspješno udružili u tri proizvođačke organizacije, zahvaljujući ćemu su postali konkurentniji i uspješniji na tržištu, prvenstveno u promociji svojih proizvoda. Kako bi uspješnije zaštitili svoje interese, proizvođači povrća organizirali su se i u Mađarskoj, u kojoj se proizvodi 1,5 milijuna tona povrća.

"Uzgoj povrća važan je dio mađarske poljoprivredne proizvodnje koja je vrijedna 7,7 milijardi eura, od čega na povrće otpada 550 milijuna eura. No, čak i u Mađarskoj uvoz svježeg povrća veći je od izvoza, tako da i naša povrćarska proizvodnja ima razvojni potencijal", naglasio je Istvan Hunyadi, dodavši kako unatoč udruživanju u proizvođačke organizacije, mađarski uzgajivači još uvijek premalo međusobno surađuju, suočeni su i s nizom zakonskih i birokratskih ograničenja, a posebno ih brine nedostatna ulaganja u razvoj, prije svega u modernu plasteničku proizvodnju.

Problem samoodrživosti u povrćarskoj proizvodnji ima i Republika Slovenija, koja na 5 tisuća hektara proizvodi manje od 40 posto ukupnih potreba. "Slovenci rado vrtlare, no to je bagatelni uzgoj u vrtovima, tako da bi naše godišnje potrebe od 100 tisuća tona svježeg povrća trebala pokriti 1.264 komercijalna proizvođača povrća. U najvećem dijelu to je još uvijek sezonska proizvodnja", rekla je Natalija Belko iz Poljoprivredno šumarske zbornice Slovenije, koja je tom prilikom posebno istaknula programe promocije kratkih lanaca opskrbe, kakvi su Dan slovenske hrane i Tradicionalni slovenski doručak, značajna ulaganja u sustave navodnjavanja te važnost udruživanja, organiziranog otkupa i ekološke proizvodnje povrća.

Nužna ulaganja u moderne sustave za navodnjavanje

Situaciju u povrćarskoj proizvodnji u Republici Srbiji na skupu je predstavio Ivan Novčić iz tvrtke Zobnatica iz Bačke Palanke, koja je poljoprivrednu proizvodnju razvila na 3.000 hektara, od čega se polovica površina i navodnjava. "Zadnjih nekoliko godina raste naš izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusku Federaciju, dok stagnira u zemlje CEFTA-e. Proizvođači u Srbiji suočeni su s nelojalnom konkurencijom i dampinškim cijenama proizvođača iz Makedonije i Albanije, koji imaju nisku cijenu rada i mogućnost ranijeg plasmana. Nažalost, i naši su proizvođači slabo organizirani, a slabo je organizirana i naša prerađivačka industrija", naglasio je Ivan Novčić.

S problemom nelojalne konkurencije iz Albanije i Makodenije suočeni su i proizvođači iz Bosne i Hercegovine. "U Bosni i Hercegovini nemamo čak ni skupnih podataka o poljoprivrednoj proizvodnji, nemamo poticaja ni subvencija, izuzetno su rijetki primjeri udruživanja, pa je ukupna proizvodnja povrća vrlo nekonkurentna zbog niskih prinosa", rekao je Ivica Borovac, iz tvrtke Adria Hishtil iz Gabele, koja je jedan od rijetkih primjera moderne poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Sudionici okruglog stola složili su se kako unatoč nizu problema, povrćarska proizvodnja u ovim zemljama ima veliki potencijal, no za uspjeh će biti nužna veća ulaganja, posebice u moderne sustave navodnjavanja i skladištenja, te udruživanje i okrupnjavanje proizvođača, kako bi zajednički ojačali svoju pregovaračku poziciju te bili uspješniji na tržištu.


Tagovi

Hrvatsko povrće Regija Problemi Povrćarstvo Bosna i Hercegovina Ivica Borovac


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.