• Izvoz kornišona
  • 19.06.2021. 12:10

Poljoprivrednici traže izvoz kornišona i vikendom ili će blokirati granice!

Trenutno je veliki problem za izvoznike kornišona restrikcije rada fitosanitarne inspekcije na granici sa Republikom Hrvatskom, radnim danima do 16 sati. Poljoprivrednici traže hitnu reakciju domaćih vlasti.

Foto: Bekir Dolić (ilustraciija)
  • 129
  • 7
  • 0

Prema statističkim podacima, izvoz i proizvodnja poljoprivrednih proizvoda na području Tuzlanskog kantona tokom 2020. godine pokazuje rast za deset procenata u odnosu na onu u 2019. Ipak, situacija na terenu prilično se razlikuje od pomenutih cifara. 

Iz preduzeća "Kornišoni Bosnia" smatraju da su glavni uzrok za to ciklični periodi koji se ponavljaju. Naime, u nekom razdoblju ostvari se rast izvoza a nakon toga dođe do pada. Kao primjer za to može poslužiti malina ili kornišoni ili bilo koji drugi proizvod, a takvo stanje diktriraju svjetske berze. 

"U jednom trenutku imamo dobru cijenu i ide se prema povećanju, a zatim dođe u nekoj godini pad vrijednosti te robe, onda spustimo cijene u toj istoj godini pa kad nam osnovica postane niska, kažemo da je ostvaren rast od deset posto", pojašnjava Fahrudin Delibajrić, izvršni direktor "Kornišona".

Postoje brojna ograničenja u domaćoj poljoprivredi, a kako navodi BHRT, mladi ljudi upravo zbog njih i odsutaju od proizvodnje i radije odlaze u inostranstvo. Iako naši farmeri smatraju da bi se sa odgovarajućom zaštitom domaće proizvodnje mogao iskoristi potencijal koji Bosna i Hercegovina ima, vrlo malo se uradilo po tom pitanju.

Proizvodnja kornišona - profitabilan biznis za BiH poljoprivrednike?

Ako uzmemo za primjer proizvodnju kornišona na jednom dulumu, gdje ima tri hiljade sadnica, urod mora biti između devet i jedanaest tona. "To je najmanje 12.000 KM i kada se odbiju troškovi, ostane čisto 8.000 KM. Mislim da to mogu raditi tri sposobna člana domaćinstva", ocjenjuje poljoprivrednik, Rasim Delibašić.

Da bi domaći proizvođači bili konkurentniji, prema mišljenju stručnjaka, najvažnija je dobra organizacija ovog sektora a koji je sada prilično neuređen. U takvoj situaciji, najveće štete i gubitke trpe poljoprivrednici pa shodno tome, nije iznenađujuće što mladi radije biraju da napuste poljoprivredu. 

Omogućiti izvoz i vikendom !?

Iz Gospodarske komore Tuzlanskog kantona napominju da poljoprivredni proizvođač ne smije biti najslabija karika u lancu vrijednosti nego naprotiv, potrebno je zaštititi ga. Proizvodnja ne može da ispašta kada dođe do problema u otkupu, plasmanu ili kada se jave administrativne barijere na graničnim prelazima. Agrarna proizvodnja mora biti stabilna jer od nje doslovno svi živimo. 

Uz prepreke na tržištu, poljoprivrednici se često susreću i sa ograničavajućim politikama susjednih država, uslijed kojih imaju ogromne gubitke.

Trenutno je veliki problem za izvoznike kornišona restrikcije rada fitosanitarne inspekcije na granici sa Republikom Hrvatskom, radnim danima do 16 sati. Poljoprivrednici traže hitnu reakciju domaćih vlasti kako bi se ukinula ta ograničenja i izvoz omogućio i vikendom.

Ukoliko se problem hitno ne riješi uzgajivači najavljuju da će biti prinuđeni na radikalne mjere, što uključuje i blokadu graničnih prijelaza.

Podsjetimo, prosječna porodica gdje je jedan supružnik uposlen sa dvoje djece mogu uspješno da obrade do 0,1 ha kornišona. Sa trenutnim naučnim dostignućima moguće je ostvariti prinos do 8 t/ha a prosjek je negdje oko 6 t/ha. Otkupne cijene za tri zastupljene klase kreću se u rasponu i kalibracijskim dužinama ploda:

  • I klasa (3-6 cm), 1,30 - 1, 50 KM;
  • II klasa (6-9 cm), 0,65 - 0,75 KM i
  • III klasa (9-12 cm), 0,15 KM

Ako se uzgajivač pridržava uputa agronoma i radi sve pravovremeno, može da ostvari 70 odsto od ukupne proizvedene količine u I klasi koja je cijenovno najprofitabiljnija. Također, ni realan omjer II klase ne treba da bude zanemariv jer je i ona rentabilna iz čisto logičnog razloga, gdje se u jednom kilogramu druge klase nalazi skoro duplo manje plodova nego u prvoj, te činjenica je da, što je plod "stariji", teži je po jedinici zapremine.


Tagovi

Poljoprivredna proizvodnja Proizvodnja kornišona Izvoz kornišona Restrikcije izvoza Administrativne barijere


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Šumska jagoda...