• Pasuljica
  • 08.04.2019. 07:00

Pasuljica - zaboravljeno povrće otporno na sušu

Pasuljica je vrsta povrća koja se danas veoma malo uzgaja. Odlikuje se izuzetnom otpornošću na visoku temperaturu i sušu. Za razliku od pasulja on će da radi i u sušnim godinama.

Foto: Depositphotos/bhofack2
  • 587
  • 92
  • 0

Stare vrste i sorte povrća ponovo se vraćaju u naše bašte, u našu kuhinju i dobijaju značaj kakav i zaslužuju. Njihova prednost je što su stvorene za uzgajanje u baštama, u organskim baštama, otpornije su na pojavu bolesti i napad raznih štetočina. Jedna takva vrsta je i pasuljica, poznata pod nazivima kravlji grašak, okasti grašak, crni okasti grašak, pasuljčica. Osim za ljudsku ishranu možemo je koristiti u ishrani stoke. Koristi se kao mlada mahuna, zeleno zrno, zrelo zrno za ljudsku ishranu, a za ishranu stoke se može koristiti u svježem stanju ili za pripremu sjenaže i silaže. Pasuljica se brže kuva od običnog pasulja, a osim za ljudsku ishranu korištena je i u narodnoj medicini. Ona se mnogo uzgaja na području Južne i Subsaharske Afrike.

Zaboravljene prednosti pasuljice

Pasuljica pripada porodici Vigna, a uzgajala se u Evropi prije otkrića Amerike i uzgajanja pasulja. Tada su bob, pasuljica i grašak bili vodeće vrste za uzgajanje među mahunarkama, ali ih je pasulj potisnuo. Prednost pasuljice je što je izuzetno tolerantna na visoke temperature i sušu. U godinama kada urod pasulja u potpunosti izostane usljed propadanja cvjetova zbog visoke temperature, pasuljica će dati dobar urod. Cvijet pasuljice je otporan na vreli vjetar koji izaziva propadanje cvijeta pasulja.

Dok pasulj traži plodnija, umjereno vlažna zemljišta, pasuljica može da se uzgaja na zemljištu lošijih kvaliteta, na pjeskovitom zemljištu, zemljištu siromašnom organskim materijama.

Pasuljica dobro podnosi zasjenjivanje pa se može uzgajati u kombinovanom usjevu sa kukuruzom.

Način uzgajanja pasuljice

Uzgajanje pasuljice je slično tehnici uzgajanja običnog pasulja. Sjetva se obavlja kada i sjetva pasulja, kada prođe opasnost od kasnih mrazeva, krajem aprila i početkom maja. Ne odgovara joj sjetva u hladno i vlažno zemljište. Sjeme posijano u takvo zemljište brzo propada. Razmak sjetve treba da obezbjedi nešto gušći sklop nego kod pasulja. Međuredni razmak je 50 cm, dok je razmak zrna u redu od 5 do 10cm. Dubina sjetve je od 2,5 do 3cm. Kao i kod ostalih mahunarki korijen pasuljice naseljavaju azotofiksatori i na taj način pasuljica obogaćuje zemljište azotom. Biljka je visoka oko 1m. Cvjetovi su bijeli, blijedožuti ili ljubičasti i svojim mirisom privlače oprašivače.

Mahune su duge i do 30cm. U jednoj mahuni može biti od 10 do 15 zrna koja su bogata skrobom i proteinima. Sadržaj skroba je iznad 50%, dok je sadržaj proteina do 25%. Prinos se kreće od 1 do 4t/ha u zavisnosti od sorte i uslova uzgajanja. Zrele mahune polegnu po tlu i mogu se brati ručno, nisu pogodne za mehanizovanu berbu. Boja sjemena može biti različita, bijela, žuta, zelena, smeđa, crna. Sjeme nekih sorti je jednobojno dok kod drugih sorti sjeme ima šare. Veoma često imaju "crno oko", odnosno mjesto na kome je zrno bilo pričvršćeno za mahunu je oivičeno tamnom ili crnom bojom.

Ukoliko za ishranu beremo zeleno sjeme treba da znamo da ćemo prvu berbu obaviti 60 do 90 dana nakon sjetve u zavisnosti od sorte i vremenskih uslova.

Pasuljicu napadaju iste štetočine kao i običan pasulj, a zajedničke su im i brojne biljne bolesti.


Tagovi

Pasuljica Vigna Stara sorta Sjetva Uzgoj


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi