Pretraga tekstova
Arheolozi su na švedskom otoku Öland pronašli izgorjelu glavicu luka koji se prije 1.500 godina nije ni uzgajao na tim prostorima.
Izgorjeli luk star više od 1.500 godina dao je novo svjetlo na bliske trgovinske veze između antičkog prstena koji obuhvaća "Švedske Pompeje" i Rimsko Carstvo.
Naime, ostatak izgorjelog, pougljenog luka pronađen kod Sandy Borga na otoku Ölandu pokazao je da se trgovina s Rimom nije svodila samo na zlatnike i nakit koji su prethodno pronađeni na tom mjestu nego se proširila na nešto što bismo danas zvali egzotičnim povrćem jer se ondje prije 1.500 godina nije uzgajao luk.
"To znači da su ljudi na Ölandu također uvozili i hranu", rekla je Helena Victor, voditeljica arheoloških iskapanja, piše The Local.
"U Skandinaviji nisu koristili luk u kuhanju, ali su ga koristili u Rimskom Carstvu, mislim da je vjerojatno bilo uvezeno, vjerojatno su ga doživjeli kao jedinstveni dodatni začin", rekla je Victor pojasnivši da je luk otkriven u blizini starog kamina tijekom iskapanja na prostoru nekadašnje tvrđave.
"Izgledao je kao veliki orah ili nešto slično i u početku nismo mogli znati što je to", objasnila je Victor.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿