Na koje povrće se nagrće zemlja?

Zagrtanje povrća tokom rasta je poljoprivredna aktivnost koja je za neke vrste neophodna, za neke poboljšava njihov rast i razvoj, a neke je nikako ne podnose. Dodavanjem zemlje oko biljaka dajemo im stabilnost, sprečava se rast korova. Kaže se da jedno zagrtanje zamjenjuje dva zalijevanja.

Dodatno rahlimo i prozračujemo zemljište. Stvaramo povoljnije uslove za rast korijena, adventivnog korijenja, krtola, izbjeljivanje zelenih dijelova. Povećava se sadržaj vazduha, ali i vlage koja je dostupna.

Obavezna mjera za krompir i poriluk

Zagrtanje je mjera koja krompiru stvara povoljne uslove da se formira veći broj krtola i poboljša njihov rast i razvoj. Prvi put se provodi kada su biljke visoke 10 cm, a može se ponoviti još jedan do dva puta kako bi se osigurao bolji urod. Često uzgajivači puste biljke da narastu nešto više i obave samo jedno zagrtanje. Osim što će stvoriti povoljne uslove ova operacija suzbija rast korova. Prije zagrtanja dodaje se prihrana.

Kod poriluka ova mjera je neophodna, ako želimo dobiti duži bijeli dio. Nagrtanjem zemlje biljka ostaje u mraku, gubi hlorofil, odnosno etiolira. Razvija se sočno i mekše tkivo.

Jagode i špinat ne podnose višak zemlje

Pored njih zgrću se bob, grašak, krastavci, paradajz, razne kupusnjače. Dodata zemlja biljkama daje stabilnost, a neke će, poput paradajza, razviti adventivno korijenje.

Dubina sadnje presadnica: Koliko duboko voli paradajz, a koliko kupusnjače?

Vrste koje ne podnose gomilanje zemlje su jagode, salate, špinat i većina drugog koje razvija lisnu rozetu.