Metarske mahune dobro rode i kada je suša

Vigna Vigna unguiculata var. sesquipedalis je jednogodišnja povrtna kultura koja pripada porodici mahunarki, a poznata je pod nazivima: Metarska mahuna, Kineska mahuna, Zmijski grah, Mahuna metrenjača, Azijska mahuna. Vodi porijeklo iz suptropskog i tropskog područja Jugoistočne Azije, Tajlanda i juga Kine, gdje se mnogo upotrebljava u gastronomiji i narodnoj medicini. Po izgledu je veoma slična mahunaru trkljašu, ali se odlikuje većom rodnošću i drugim karakteristikama koji je čine superirornijom kulturom.

Četiri biljke dovoljne za četveročlanu porodicu

Biljka je penjačica i može dostići dužinu od 2m i više. Kao i ostale mahunarke i vigna vrši azotofiksaciju putem korijena. Listovi su slični listovima običnog graha mahunara. Mahune mogu biti dugačke od 30 do 100cm i formiraju se intenzivnije nego što je to slučaj kod običnog graha mahunara. Boja mahuna je zelena ili ljubičasta. Jedna mahuna sadrži od 8 do 30 zrna.

Mahune se formiraju u parovima. Zrno vigne je sitno, crno, može biti različitog oblika (okruglo, bubrežasto) u zavisnosti od sorte. Biljke su veoma rodne. Za vignu se kaže da su 4 biljke dovoljne za četvoročlanu porodicu.

Mahune vigne su bogate proteinima, škrobom, vitaminima (vitamin A, C, vitamini B kompleksa), mineralima (željezom, kalcijumom) i raznim drugim materijama neophodnih ljudskom organizmu.

Konzumiranje mahuna vigne je naručito korisno za ljude koji imaju problema sa bubrezima, žučnom kesom, srcem i jetrom. Vigna je pogodna i za ljude koji imaju problema sa gastritisom, jer ne mijenja kiselost kao obični grah mahunar.

Uzgajanje

Biljka je osjetljiva na nisku temperaturu i mraz. Zato se sjetva obavlja kada prođe opasnost od mraza. Dobri predusjevi vigne su: kupusnjače, krompir, paradajz, krastavci. Za uzgajanje vigne su najpogodnija rahla zemljišta blagokisele reakcije sa ph 6,5 do 7.

Prije sjetve sjeme je potrebno dezinfikovati u čaju od kamilice ili u rastvoru kalijum permanganata u trajanju od 15 do 20 minuta. Ukoliko dezinfekciju vršite potapanjem u rastvor kalijum permanganata poslije je potrebno sjeme dobro izaprati. Sjeme klija na temperaturi od 15 do 17ºC, a sjetva se obavlja na dubini od 4 do 6cm u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Međuredni razmak se kreće oko 80cm, a razmak u redu od 30 do 70cm u zavisnosti da li se sjetva obavlja redno ili u kućice.

Bolje rodi u uslovima suše

Vigna je otporna na sušu za razliku od drugih mahunarki i u uslovima suše bolje rodi od klasičnih mahuna.

Nije zahtjevna prema svjetlosti, odnosno dobro podnosi sjenu i hlad. Za rast joj je potrebno obezbjediti visok naslon u obliku špalira, piramida, lukova, tunela. Tokom vegetacije usjev je potrebno okopavati, đubriti, navodnjavati. Donji spratovi biljke se mogu orezivati kako bi se doprinijelo boljem rastu, razvoju i produktivnosti. Na isto mjesto može se posijati tek nakon 3 do 4 godine.

Mahune se beru dok zrno ne bude veće od zrna pšenice. Berba se obavlja svakog dana i treba je obavljati pažljivo, jer se na mjestu formiranja mahuna stvaraju novi cvjetovi koji će dati nove mahune. Tokom vrelog ljeta mahune dospjevaju za berbu nakon 60 dana od sjetve.

Od bolesti na vigni se mogu pojaviti hrđa, pepelnica, virusna oboljenja, a od štetočina najčešće se javljaju štete od napada grinja i lisnih ušiju.