Male bašte - vlastiti proizvodi na trpezi već za mjesec dana

Mart je mjesec intenzivnih priprema staklenika, plastenika i parcela na otvorenom za sjetvu i sadnju različitih povrtlarskih i ratarskih poljoprivrednih kultura koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima. Rasadničari se uveliko pripremaju da tržištu ponude dovoljan broj presadnica, paradajza, paprika i drugih povrtlarskih kultura za sadnju u zaštićenom prostoru, a kada dovoljno zatopli i na parcelama na otvorenom.

Poljoprivredne apoteke su snabdjevene različitim sjemenskim i sadnim materijalom, alatima i svim potrepštinama neophodnim za proljetnu sjetvu. Istovremeno, uvidom u stanje cijena na zelenim pijacama već odavno uviđamo znatno veće cijene poljoprivrednih proizvoda, a sve kao posljedica niskih prinosa zbog prošlogodišnje suše koja je zadesila širi region, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).

Vrijeme je za pripremu

Energetska kriza koja je zadesila cijeli svijet, visoke cijene energenata, đubriva i dr. nagovještava da će ovogodišnja sjetva biti izuzetno skupa i da će neminovno cijena poljoprivrednih proizvoda i dalje biti visoka. Ovih dana pred nama su novi izazovi. Ratna dešavanja i agresija na Ukrajinu prijeti da cijeli region, pa i svijet ponovno uđe u stanje ratne neizvjesnosti, što ima za posljedicu stvaranje rezervi hrane zbog bojazni o nestašici osnovnih prehrambenih proizvoda.

Primjetno je i s pravom građani, poučeni iskustvom iz nama bliske prošlosti, ponovno prazne police tržnih centara stvarajući kućne zalihe. Značajan dio stanovnika preselio se iz sela u gradove ili pak živeći i dalje na selu napustio je zemlju koja nam je oduvijek bila oslonac i hranilac i okrenuli se jeftinijoj, neprovjerenoj, manje kvalitetnoj uvoznoj hrani.

"Zbog toga iskoristimo dane koji su pred nama, idealno je vrijeme za pripremu zemljišta za sadnju luka, sjetvu graška, špinata, salate, mrkve, a kada malo zatopli sadnju krompira i drugih različitih povrtlarskih kultura, sjetvu kukuruza kako za zrno tako i šećerca, sjetvu graha tikve, bundeve i dr. Naše vlastite proizvode možemo imati na trpezi već za mjesec dana", ističe Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u INZ.

On navodi kako je za normalno snabdijevanje četveročlane porodice osnovnim povrtlarskim proizvodima koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima dovoljna površina od od 200-350 m² zemljišta ovisno od primjenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemljišnim pogodnostima.

Uzgajanje klijanaca

Ovakve male bašte i proizvodi koji se dobiju na njima u potpunosti se mogu uzgojiti u skladu sa principima integralne i ekološke proizvodnje, bez upotrebe vještačkih đubriva i pesticida, jer na ovako malim površinama veoma jednostavno je kontrolisati korove, biljne bolesti i štetočine.

Naime, u EU ali i širom svijeta poljoprivredna proizvodnja sve više prilagođava zahtjevima tržišta koju opet diktiraju kupci, a ona se temelji na integralnoj i ekološkoj proizvodnji hrane, kažu u INZ-u. Danas gotovo 90 posto poljoprivredne proizvodnje u EU predstavlja hranu uzgojenu po metodologiji čiji je cilj, između ostaloga, i smanjena potrošnja sredstava za zaštitu bilja i drugih agrohemikalija (herbicida, pesticida, fungicida, zoocida, akaricida i slično, vještačka đubriva). Proizvodi proizvedeni na principima integralne i ekološke proizvodnje i zaštite bilja pružaju konzumentima potpuno zdravstveno ispravan proizvod.

Krajnje je vrijeme za rad sebe i svoje porodice u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitoj bašti/vrtu i kao što se može vidjeti nije potrebna niti velika površina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini bašta/vrt se može organizirati u stanu, na balkonu u saksijama, male bašte do 30 kvadratnih metara u neposrednoj blizini kuće na ravnim krovovima i sl. one su najčešće bogate začinskim vrstama povrća i drugog bilja za brzu upotrebu prilikom pripremanja dnevnih obroka. Pored navedenog razni su tipovi zaštićenog prostora u kojem se takođe na veoma intenzivan način i uz ranije prispijevanje proizvoda organizovati proizvodnja hrane tokom cijele godine.

"U posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca, microgreens, (lucerka, sočivo, pasulj, pšenica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti važan dodatak našoj svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju i ne dolazi do gubitka hranjivih materija", ističe Velić.

Značaj povrća

Povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih materija, kao što su vitamini, mineralne materije, fitoncidi i dr. Tako vitamina C najviše ima u paprici – i do 260 miligrama, zatim u listu peršuna, u lisnatom kupusu, luku vlašcu, listu celera, koprivi, provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muskatnoj tikvi, tikvi pečenki, paprici, listu peršuna i celera, vitamina iz grupe B ima u grašku, bijelom luku, kupusnjačama.

Karfiol, keleraba, grašak, boranija, spanać i tikva bogati su kalijumom, list peršuna, spanać, blitve, grašak, krastavac, bijeli luk fosforom. Kalcijumom najbogatiji su boranija, spanać, salata, blitva; natrijumom blitva, cvekla, celer, špinat, mrkva; magnezijem grašak i boranija, a sadržajem gvožđa ističu se celer i paštrnak.

Neke vrste povrća su značajan izvor proteina (grašak, boranija, lisnati kelj, kelj pupčar, brokula), ugljikohidrata (krompir, mrkva, cvekla, lukovi) i celuloze (paprika, kupusnjače, boranija, cvekla), odnosno balasnih materijama bitnim za peristaltiku creva i prevenciju karcinoma.

U INZ-u navode da specifičan značaj imaju i fitoncidi povrća sa baktericidnim, fungicidnim i protistozidnim dejstvom (bijeli i crni luk, cvekla, rabarbara, paprika, paradajz, rotkva), zatim bojene materije povrća kao što je klorofil (spanać, kupus, list peršuna, kopriva) betaini (cvekla) i karotenoidi (mrkva). Fitoncidi povrća čine osnovu nekih lijekova u humanoj medicini, koriste se u industrijskoj i domaćoj proizvodnji bioloških sredstava za zaštitu bilja.

Sadnja krompira obavlja se u zagrijano zemljište

Mnoge vrste povrća su tradicionalna ljekovita sredstva u narodnoj medicini. Danas se mnogi efekti povrća na zdravlje čoveka poznaju. Tako bojene materije, zatim saponini, fitosterini, flavonoidi, cistein, tanin, fenoli, neka jedinjenja indola i dr. uz askorbinsku kiselinu i alfa tokoferol sprečavaju obrazovanje kancerogenih jedinjenja (nitrozamina i nitrozamida) u čovjekovom organizmu.

Stručnjaci dodaju i da je upravo uloga povrća najznačajnija u očuvanju zdravlja čovjeka i prevenciji mnogih oboljenja. Poznata je uloga povrća u prevenciji oboljenja krvnih sudova, srca, bubrega, oboljenja debelog crijeva, prostate, čira na želucu i sl. Pored toga, povrće je sirovina za proizvodnju prirodnih boja, vitamina i različitih eteričnih ulja. Smatra se da čovjek treba dnevno da unese oko 400 grama povrća, prije svega svježeg, a prednost ima grupa žuto-zeleno-crvenih vrsta koje su najbogatije bioaktivnim materijama, zaključuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.