Za razgradnju joj je potreban azot, može sadržavati sjeme korova, u slučaju previše padavina može doći do pojave plijesni, a ako se brzo razgradi, morat ćete dodavati nove slojeve.
Korištenje slame kao malča u vrtu ima svoje prednosti. Zadržava vlagu, sprječava rast korova, održava stabilnu temperaturu tla štiteći ga od ekstremnih temperaturnih oscilacija, smanjuje eroziju te doprinosi dodavanju organske tvari u tlu.
No, može imati i nedostatke koje trebate imati na umu.
Slama može "ukrasti" azot iz tla tokom procesa razgradnje. Naime, ona ima visok omjer ugljika prema azotu pa proces razgradnje može privremeno iscrpiti azot iz tla što može uzrokovati nedostatak tog elementa u uzgajanim biljkama, posebno u lisnatim kao što su salate, kupusnjače, ali i druge biljke kojima je potreban da bi formirale zelenu masu.
Ako nije dovoljno suha prije korištenja ili se ne razgradi dovoljno brzo te u razdobljima s puno padavina, može doći do truljenja i pojave plijesni. To može štetno djelovati na biljke te dovesti do pojave bolesti i štetnika.
Slama može sadržavati sjeme korova koje će niknuti ispod malča i uzrokovati probleme s njegovim širenjem.
Može se brzo razgraditi što znači da ćete ju redovito morati dodavati. Općenito je pravilo da bi malč od slame trebao biti debljine desetak centimetara, a kako bi bio učinkovit.
Probleme s mogućim nedostacima možete minimizirati tako da ćete biljkama dati dodatne izvore azota, bilo zalijevanjem ili folijarno (u ovom slučaju posebno pazite na omjere).
Birajte suhu i čistu slamu, a čim vidite da ispod nje niču korovi, iščupajte ih te ostavite na slami da se osuše. U slučaju da ima dovoljno padavina, razgrnite slamu oko biljke, a u sušnom razdoblju je ponovo vratite.
Malčirate li vrt? S kakvim materijalima? Pišite nam u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Autorica
