Podsjećanja radi, više od 20% prošlogodišnjeg roda u RS-u završilo je na deponiji, a ostatak prodavan za ispodprosječnu cijenu. Osnovni razlog je prekomjeran i nekotrolisan uvoz.
Prošlogodišnji kraj sezone iako je donio dobar urod krompira, poljoprivrednicima sa finansijske strane nije donio baš mnogo zadovoljstva. Podsjećanja radi, više od 20% prošlogodišnjeg roda u RS-u završilo je na deponiji, a onaj drugi ostatak proizvođači su prodavali za ispodprosječnu cijenu. Osnovni razlog je prekomjeran i nekotrolisan uvoz u BiH i nepostojanje adekvatnih skladišnih kapaciteta.
Sa sličnim problemom se susreću i ostale evropske zemlje, gdje se poljoprivrednici često žale da im otkuptne cijene ruši nekontrolisani uvoz mladog krompira iz Italije, Španije, Grčke prema srednjoj i istočnoj Evropi. Od 2015. godine i BiH ulazi u tržišnu utakmicu plasmana krompira kada dobija dozvolu za izvoz prema zemljama EU gdje se postižu povoljnije otkupne cijene u odnosu na one domaće.
Očito da je dozvola za izvoz krompira u EU bio pozitivan stimulans za proširenje proizvodnje što potvrđuju statistički pokazatelji, ipak, pitanje je, da li to proširenje i povećanje proizvodnje krompira u BiH opravdano otkupnom cijenom. Mnogi poljoprivrednici su nakon prošlogodišnje sezone složni da nije.
Međutim snažan zamah povećanju otkupa krompira u BiH dali su i novoizgrađeni proizvodni kapaciteti za preradu krompira poput fabrike za preradu krompira “Srebreničanka” iz Srebrenice sa dnevnim potrebama od oko 30 tona krompira. Svakako ponuđena je i kooperantska saradnja sa zainteresovanim poljoprivrednicima i zadrugama.
Prema podacima iz Agencije za statistiku BiH, u drugom kvartalu ove godine zabilježeno je povećanje vrijednosti otkupa krompira za 170,42% u odnosu na isti period prethodne godine. Uočljivo je da pored svih kultura iz sektora biljne proizvodnje krompir se nalazi na čelu po povećanoj vrijednosti otkupa ispred stočnog krmnog bilja i voća.
Također pored svih ostalih kultura i proizvodnji krompir bilježi najmanju smanjenu vrijednost otkupa na pijacama i tržnicama za 1,17%. Sasvim sigurno kultura koja se najmasovnije sije na ovim prostorima i pored značajnih povećanja u otkupu i proizvodnji mora biti zaštićena direktno od uvoza krompira u BiH.
Foto: Pixabay/Couleur
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor