Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita kupusa
  • 22.06.2024. 09:00

Kupus bez hemije? Da, moguće je!

On je među povrtarskim kulturama koje se najviše pršću. Ipak, moguće je da se gaji i bez hemije!

Kupus bez hemije? Da, moguće je!
Foto: Bojan Kecman

Kada se pomisli na kupus jedna od prvih asocijacija jeste prskanje pesticidima. On je među povrtarskim kulturama koje se najviše pršću zbog čega je od velike važnosti voditi računa o karenci pesticida koji se koriste.

Ipak, moguće je da se gaji i bez hemije, odnosno, uz upotrebu sredstava dozvoljenih u organskoj proizvodnji.

Konvencionalna proizvodnja

Kupus sadrži ugljene hidrate, vitamine K, C, B6, mangan, kalijum, itd. I zbog toga spada u nezamjenjivu namirnicu u domaćinstvima. Iako mnogi sumnjaju, moguće je da se proizvede i po organskim principima.

Protiv insekata se mogu koristiti začini

Naime, u konvencionalnoj proizvodnji sa prskanjima se počinje prije rasađivanja, a naročito nakon sadnje i pred formiranje glavica. Vegetacija traje od 100 -120 dana pa zaštita nije laka. Plus, insekti se uvlače u unutrašnjost glavice, a višak padavina idealan je za razvoj gljivica, odnosno, nastanak bolesti. Najčešće su plamenjača, pjegavost, trulež i bolesti prouzrokovane bakteriozama.

Međutim, ako se ne poštuje karenca glavice će biti pune aktivnih materija insekticida i fungicida koje mogu da nanesu štetu organizmu. Takođe se protiv korova koriste i herbicidi, naročito na većim površinama.

Organska proizvodnja

I u organskoj proizvodnji mora se, već nekoliko dana nakon sadnje, krenuti sa zaštitom i prihranom biljaka. Protiv insekata, umjesto insekticida, za borbu se mogu koristiti začini koji odbijaju sovice, leptirastu vaš, buvača, kupusnu stjenicu, kao i ostale vrste stjenica koje su, sve češće, veliki problem u proizvodnji povrća.

Dovoljno je da se pripremi macerat od bijelog luka, crvenog luka, pelina, plus voda u kojoj su otopljeni biber, čili, ljuta mljevena paprika, sirće i cimet. Navedena sredstva mogu da se koriste zajedno, a mogu i odvojeno, ili po dva, tri sredstva zajedno.

Uz biljke mogu da se sade neven i kadifa

Što se tiče doza, dovoljne su tri do četiri litre vode u kojoj su dan ili dva stajala sredstva, u prskalicu od 10 litara. Potrebno ih je dobro procijediti, kako ne bi došlo do začepljenja prskalice. Dovoljno je da se biljke pršću jednom sedmično, a ako često pada kiša, može i dva puta.

Od organskih preparata dozvoljena je upotreba morskih algi, kao aktivnih materija i preparat Laser, sa aktivnom materijom spinosad. Uz biljke mogu da se sade neven i kadifa koji odbijaju štetne inskete i nematode. 

Kopriva, gavez i djetelina

Kada je riječ o prihrani, u početku, nakon rasađivanja, kupusu je potrebno dosta azota, što se obezbjeđuje prskanjem folijarno ili navodnjavanjem s vodom u kojoj je bila otopljena kopriva, gavez i djetelina. Pred formiranje glavica potrebna su gnojiva sa kalijumom.

Kupusni štitasti moljac: Kako suzbiti bijele mušice na povrću?

Takođe, postoje preparati registrovani u organskoj proizvodnji koji imaju kalijum, fosfor, bor i ostale elemente i mikroelemente i koji se mogu koristiti pojedinačno, a mogu i zajedno sa koprivom, gavezom i djetelinom. Sva ova sredstva i korovi imaju ulogu i u zaštiti od bolesti jer kupus je osjetljiva biljka, pogotovo ako pada mnogo kiše.

Postoje i preparati koji osim algi, organskog azota i ugljenika, sadrže i jod pa se postižu još bolji rezultati u zaštiti. Pomaže i nekuvano domaće mlijeko ili surutka, uz dodatak joda i sode bikarbone. Navedena sredstva koriste se pojedinačno ili zajedno. Ne treba zaboraviti ni vodu jer kupus voli vodu, ali se treba izbjegavati pretjerano zalijevanje u vrijeme ukorjenjavanja biljaka.


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]

Fotoprilog


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.