• Presadnice krastavaca
  • 07.04.2020. 18:00

Krastavci iz presadnica duže plodonose i daju veći prinos

Budući da imaju veliku potrebu za toplotom, u početnoj fazi rasta dobro ih je uzgajati iz presadnica. Takvim načinom uzgoja postiže se 2 do 3 sedmice raniji početak berbe, ali i duže razdoblje plodonošenja te veći prinos.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 1.041
  • 252
  • 0

Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom ili iz presadnica. Osjetljivi su na niske temperature pa se direktna sjetva obavlja tek kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tlo se zagrije na temperaturu od 17 do 18°C.

Kako uzgojiti krastavce na balama slame?

Budući da imaju veliku potrebu za toplotom, u početnoj fazi rasta dobro ih je uzgajati iz presadnica. Takvim načinom uzgoja postiže se 2 do 3 sedmice raniji početak berbe, ali i duže razdoblje plodonošenja te veći prinos.

Sjetva počinje tri nedjelje prije presađivanja

Za uzgoj presadnica, krastavce obično sijemo u aprilu na zatvorenom i to tri nedjelje do mjesec dana prije planiranog presađivanja. Presađuju se tek polovinom maja kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Tokom uzgoja presadnica, ako su nepovoljni uslovi uzgoja, odnosno vlaga zraka veća od 85% i velika temperaturna razlika između dana i noći, treba pripaziti na pojavu bolesti.

Mlađi rasad bolji se prilagođava

Presadnice imaju osjetljiv korijen pa se pikiranje sprovodi kada biljka ima otvorene kotiledonske listove i prva dva ili tri prava lista. Izbjegavajte sadnju presadnica previše blizu jer one moraju "disati". Ako su previše blizu jedna drugoj, krastavci će biti manji i izloženiji gljivičnim bolestima.

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Na otvoreno se iznose najkasnije 35 dana nakon što se razviju mlade biljke. Ako zakasnite sa sadnjom, biljka će patiti od nedostatka hranjivih materija Što je rasad mlađi, bolje će se prilagoditi klimatskim uslovima na otvorenom, a biljka će rasti brže.

Razmak sadnje je sličan kao i pri direktnoj sjetvi. Sjetva se može obavljati u redove ili kućice. Razmak kućica u redu je oko 50 cm, a međuredni razmak je od 1 do 1.5 m, dok je kod sadnje u redu razmak redova 120 do 150 cm, a razmak biljaka 40 do 50 cm. Preporučeni sklop biljaka je od 1,2 do 2,5 po m2.

Na istoj površini nakon 4 godine

Krastavac se na istoj površini može saditi tek nakon tri do četiri godine, a dobri predusjevi su salata, lukovi, mahunarke, mirođija, kupusnjače, celer i peršin. Ne treba ga saditi nakon biljaka iz porodice tikvenjača te paradajza i rotkvica.  

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Krastavcima odgovaraju duboka, plodna i rastresita tla, bogata organskom materijom, neutralna ili slabo kisela s pH oko 6.5. Slabo će rasti u hladnom i zbijenom zemljištu, ali i na pjeskovitom i suhom mjestu.

Zahtijeva dosta vlage

Za razvoj na otvorenom polju potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15°C dok je optimalna 25 do 27°C. Od zametanja plodova do berbe treba proći 30 do 40 dana, a brzina rasta plodova zavisi od njihovog broja.

Pinciranje krastavaca ubrzat će berbu i do 20 dana

Za rast i razvoj treba dosta vlage, kako u tlu tako i u zraku. Relativna vlaga zraka bi trebala biti od 85 do 90%, što je teško postići u vanjskim uslovima. Najpovoljnija vlažnost tla je oko 70% maksimalnog vodnog kapaciteta zemljišta za vodu tj. ukupno 90-150 litara vode po m2 za 2 mjeseca uzgoja.

U početku su zalijevanja rjeđa i s manjim količinama vode, a kasnije, pogotovo u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac zahtijeva svakodnevno zalijevanje dok količina vode zavisi od vrste tla i načina uzgoja. Temperatura vode koja se koristi za zalijevanje ne bi trebala biti ispod 18°C.


Tagovi

Berba krastavca Uzgoj krastavaca Presadnice krastavaca Sjetva krastavaca Presađivanje krastavaca Pikiranje


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.