• Proizvodnja rasada
  • 17.01.2018. 09:00

Kako proizvesti rasad patlidžana?

Proizvodnja rasada patlidžana je zahtjevna, jer je patlidžan osjetljiv na oštećenje korijena, kolebanje temperaturu i druge uslove.

Foto: byrev/pixabay.com
  • 4.082
  • 533
  • 0

Patlidžan je i pored toga što se gaji manje o paprike, krastavca ili paradajza, izuzetno cijenjen u gastronomiji, posebno u gastronomiji Mediterana, Afrike i Azije. Plod patlidžana nije za upotrebu u svježem stanju, potrebno ga je termički obraditi. Od ovog povrća mogu se pripremati variva, pite, može se pohovati, dinstati, peći. Dovoljan je samo jedan plod da sebi napravite ručak.

Može da se uzgaja na otvorenom i u plastenicima. U našem klimatskom području uobičajeno je da se patlidžan uzgaja iz rasada.

Pripremite sjeme za sjetvu

Sjeme patlidžana je najsličnije sjemenu paradajza, ali je glatko i čvrsto. U 1g sjemena ima 250 sjemenki. Dobro čuvano sjeme sačuvaće klijavost do sedam godina. Na klijavost sjemena utiče zrelost plodova iz kojih je sjeme uzeto. Prije sjetve sjeme patlidžana se preko noći potopi u biljni čaj zbog dezinfekcije i stimuliranja klijanja.

Ukoliko niste sugurni u kvalitet sjemena, možete i sami ispitati klijavost. Sjemenke se zamotaju u gazu i potope na 30 minuta u toplu vodu koja ima temperaturu između 50 i 55ºC. Zatim se naizmjenično potapaju u toplu i hladnu vodu. Na ovaj način se može pripremiti sjeme i za sjetvu rasada. Pripremljeno sjeme za provjeru klijavosti stavite u navlaženu gazu koju ste savili nekoliko puta, stavili u najlon vrećicu i čuvajte na toplom mjestu. Nakon sedam dana izvršite pregled i prebrojte sjemena sa klicama. Sjeme je dobro za sjetvu ako je više od 50% sjemenki proklijalo.

Klijanje se može potaknuti i na taj način da se uzme posuda sa pijeskom, dodamo sjeme i dobro između dlanova protrljamo pijesak sa sjemenom. Ovo će naparati sjemenu opnu i omogućiti brže usvajanje vode i klijanje.

Proces klijanja i nicanja traje do 10 dana pri optimalnoj temperaturi, a na temperaturi od 13ºC taje i do 25 dana. Sjeme se sije na dubinu 1 do 2cm.

Rasad je osjetljiv na kolebanje temperature

Period proizvodnje rasada traje između 55 i 65 dana u zavisnosti od uslova i sorte. Vrijeme sjetve prilagoditi zahtjevima tržišta, našim mogućnostima uzgajanja, ali najviše sorti ili hibridu. Razlikujemo rane, srednje i kasne sorte patlidžana, a period od nicanja do plodonešenja može biti između 80 i 150 dana i to treba uzeti u obzir kada određujemo kada ćemo započeti sjetvu rasada. Najčešće se kod nas sjetva obavlja krajem februara, tokom marta i aprila.

U proizvodnji rasada potrebno je posvetiti posebnu brigu rastu i razvoju mladih biljki patlidžana. Vole toplotu i svjetlost.

Minimalna temperatura klijanja je 13ºC, a optimalna temperatura je 22ºC. Ne podnosi kolebanja temperature. Tokom prvih sedam dana nakon nicanja temperatura se smanjuje na 16 do 18ºC. To će omogućiti dobar razvoj korjena. Poslije tog perioda dnevna temperatura je između 20 i 26ºC, a noćna između 10 i 14ºC. Na ovaj način ćemo dobiti zdrave, jake sadnice otporne na bolesti.

Osjetljiv na višak vlage

Patlidžan treba osvjetljenje 12h dnevno tokom rasadničarske proizvodnje.

Korijen patlidžana je veoma osjetljiv na oštećenja i zbog toga se uzgaja u većim posudama (saksijama ili kontejnerima sa većim rupama). Veličina posude ili kontejnerske rupe teba biti između 8 do 10cm. U manjim posudama dobiće se slabiji rasad koji će dati manji urod. Može da se uzgaja i u toplim leama (čupani rasad) ili tehnikom pikiranja poput paprike, ali u oba slučaja će oštećenje korijena dovesti do slabijeg razvoja biljaka i manjeg uroda.

Pri proizvodnji rasada patlidžana obratiti pažnju na zalijevanje. Patlidžan ne voli preveliku vlagu i u odnosu na papriku i paradajz je osjetljiviji na višak vlage. Voda za zalijevanje treba imati temperaturu između 20 i 25ºC.

Deset dana prije sadnje na stalno mjesto sadnice se kale. Kalenje je proces kojim se mlade biljčice postepeno privikavaju na vanjske uslove.

Foto: byrev/pixabay.com


Tagovi

Patlidžan Rasad patlidžana Proizvodnja rasada Rasadničarska proizvodnja Rasad povrća


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi