Pretraga tekstova
Olakšavaju uzgajanje povrća, zalijevanje, prihranu, suzbijanje korova i zaštitu usjeva. U zavisnosti od namjene mogu biti različite dužine i širine
Povrće i razne vrste biljaka možemo uzgajati na povišenim gredicama koje se jednostavno prave. Za njih je karakteristično da je bolja drenaža suvišne vode, lakše je suzbijanje korova, planiranje plodoreda, dobrih i loših susjeda navodnjavanje i prihrana uzgajanih vrsta.
Za okvir se najčešće koristiti drvo, daske ili se ispletu stranice od grana. Ono je prirodan materijal, ali je podložno truljenju zbog stalnog kontakta sa zemljom i vlaženja. Vijek trajanja zavisi od vrste drveta. Daske od bora će istruliti za nekoliko godina. Tvrdi materijali, poput cigle, kamena, plastičnih ploča su dugotrajniji.
Ako namjeravate uzgajati povrće birajte sunčanu lokaciju sa najmanje 6 h direktne sunčeve svjetlosti u toku dana. Kada su u pitanju dimenzije, potrebno ih je prilagoditi vrsti i potrebama. Poslovi na gredici treba da se obavljaju lako: priprema zemljišta, sjetva, plijevljenje korova, zalijevanje, prihrana, zaštita, postavljanje armature za povrće ako je potrebno.
Širina ne bi trebala da prelazi 120 cm, maksimalno 150 cm. Dobra širina će biti ako sa obe strane rukom bez problema možete dosegnuti sredinu i obavljati sjetvu, pljevljenje ili berbu. Dužina se prilagođava našim potrebama i uslovima, optimalno do 4 m dužine. Najčešće su duboke 15 do 20 cm, ali za potrebe uzgajane kulture (korjenasto povrće i sl.) mogu biti dublje, obično do 50 cm.
Dno gredice se očisti od korova i malo ukopa ili se položi karton koji će spriječiti rast korova. Potrebno je dobro zaliti karton kako bi ostvario što bolji kontakt sa zemljom. Za pravljenje drenažnog sloja koriste se razni materijali: šljunak, granje, kukuruzovina, lomljena cigla.
Kako ih možemo koristit za uzgajanje raznih biljnih vrsta potrebno je pažljivo odabrati šta stavljamo da napunimo samu gredicu. Najbolje je koristiti mješavinu zemlje bogatu organskom materijom, kompostom, glistenjakom ili humusom. U njima možemo uzgajati i rane kulture, poput rotkvica, mladog luka, zelene salate. U slučaju uzgajanja rasada i toploljubivih kultura u ranim rokovima proizvodnje koristi se nepregorjeli stajnjak koji će tokom fermentacije oslobađati toplotu.
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿