Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Skladištenje luka
  • 24.07.2020. 09:10

Kako na pravi način čuvati luk u domaćinstvu?

Zdrave glavice bijelog i crvenog luka nakon berbe se čiste, suše i čuvaju na suvom i provjetrenom mjestu.

Foto: Depositphotos/Nikodash
  • 5.063
  • 541
  • 0

Zahvaljujući svojim ljekovitim i gastronomskim svojstvima, bijeli i crveni luk postali su nezaobilazni u kulinarstvu i narodnoj medicini. Svako domaćinstvo pravi zalihe ovog povrća, bilo da se radi o luku iz vlastitog uzgoja ili kupljenom. Kako bi se glavice očuvale što duže, potrebno je odrediti optimalni trenutak berbe, pripremiti ih na odgovarajući način i obezbjediti im optimalne uslove čuvanja.

Suve glavice ne smiju ostajati na parceli

Adekvatna berba luka omogućava da potpuno formirane glavice završe svoj prirodni ciklus razvoja. Pravilno određivanje momenta berbe djelovaće na dužinu čuvanja ovog povrća.

Glavice se beru kada su dobro razvijene, umotane u suve zaštitne listove, a vrat nadzemnog dijela je još uvijek zelen. Posebno obratiti pažnju da zrele i suve glavice ne ostanu na parceli izložene kiši. Kada je ovo povrće vlažno i nedozrelo, podložnije je bržem propadanju.

Berba i skladištenje crvenog luka

Nakon branja, očiste se od zemlje, lagano se uklone listovi omotača koji su suvišni ili odvojeni od glavice. Pregledamo ih, a sve oštećene lukove odvojimo od onih zdravih. Ukloni se i višak korijena i nadzemni organi. Njihovo jako prikraćivanje može uništiti glavicu, dovesti do njenog truljenja ili isušivanja, zato se ostavi jedan dio. Kod bijelog luka može se jakim prikraćivanjem čak uništiti klica na čenovima ili odstraniti tačka na kojoj se razvija korijen. Dovoljno je da se ostavi dva do četiri centimetra nadzemne mase, odnosno korijena. Taj osušeni dio spriječiće prodor bakterija i gljivica koje su prouzrokovači truljenja.

Od stanja glavica i njihove vlažnosti, zavisi i period sušenja. Ovaj proces traje od jedan do pet dana u domaćim uslovima. Prilikom jačeg dodira ostavljenog nadzemnog dijela iznad glavice crvenog luka, može se utvrditi da li je on osušen. Ukoliko iz odsječenog dijela izlazi tečnost, glavice trebaju još da se suše. Dno glavice i zona oko korjena trebaju biti suvi. Ukoliko vremenske prilike ne dozvoljavaju sušenje na otvorenom, luk sušimo u zatvorenom prostoru pored izvora toplote. Temperatura vazduha treba da se kreće od 22 do 25°C. Osušene glavice je najbolje ostaviti nekoliko dana u nekom prostoru sa dobrom ventilaciom.

Luk čuvajte u manjim količinama

Zdrav, osušen luk pogodan je za skladištenje. Sve oštećene i prevlažne glavice treba što brže potrošiti. Iskoristiti za pripremanje zimnice, dehidrirati ili preraditi na neki drugi način.

Kako čuvati crveni luk tokom zime?

Mjesto gdje će se skladištiti treba da je suvo i prozračno. Vlažnost vazduha ne smije da bude visoka. Optimalna vlaga za čuvanje luka je 50 do 65%. Tokom čuvanja, najviše mu smeta naglo kolebanje temperature. Najbolje ga je čuvati u manjim količinama. Izaberite prirodne materijale za ovu namjenu kao što su korpe, drvene gajbice ili papirnate vreće. Mogu se koristiti i plastične gajbe sa otvorima koji će obezbjediti cirkulaciju vazduha. Kartonske kutije sa otvorima, mrežaste vrećice, papirnati fišeci ili čak i najlonske čarape mogu se iskoristiti za čuvanje. Glavice luka ne držati u zatvorenom.

Posude u kojima će se čuvati treba da su čiste, oprane, dezinfikovane. Najbolje je da bude raspoređen u dva do tri reda. Visina sloja uskladištenih glavica ne treba da je viša od 30cm. To će olakšati pregled luka tokom perioda čuvanja i osigurati bolju ventilaciju uskladištenih glavica. One koje pokazuju znakove propadanja potrebno je ukloniti.


Tagovi

Čuvanje luka Skladištenje luka Berba luka Glavice luka Formirane glavice Prouzrokovači truljenja Temperatura vazduha Uskladištene glavice


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U nekim hladnijim krajevima BiH se još sije krompir...