Dobar plan plodoreda unutar plastenika smanjuje zamor zemljišta, pojavu specifičnih patogena i štetočina te omogućava racionalno korištenje hraniva i vode, kaže stručna savjetnica Milica Veletić.
Pored pravilnog odabira konstrukcije plastenika, pokrivnog materijala i sistema za navodnjavanje, organizacija proizvodnog procesa i prostora unutar plastenika predstavlja ključni faktor za postizanje visokih i stabilnih prinosa, optimalan kvalitet proizvoda i pozitivne ekonomske rezultate, napominje stručna savjetnica PSSRS Milica Veletić.
Kaže, kako osnovu uspješne plasteničke proizvodnje čini kvalitetno pripremljeno zemljište, prije početka proizvodnje neophodno je izvršiti hemijsku analizu kako bi se utvrdio sadržaj makroelemenata i mikroelemenata, pH vrijednost, sadržaj organske materije i struktura zemljišta.
"Na osnovu rezultata analize planira se dubina i način obrade zemljišta - osnovna, dopunska te vrsta i količina organskih i mineralnih đubriva", dodaje istaknuvši da posebnu pažnju treba posvetiti unošenju zgorjelog stajnjaka ili komposta radi poboljšanja strukture, vodno-vazdušnog režima i biološke aktivnosti zemljišta.
Upozorava da neadekvatna priprema zemljišta može dovesti do zbijenosti, slabog razvoja korijena, smanjenog usvajanja hranljivih materija i pojave fizioloških poremećaja biljaka.
Nadalje, izbor gajenih kultura i njihovog sortimenta predstavlja stratešku odluku koja direktno utiče na produktivnost i ekonomsku isplativost proizvodnje. Pri odabiru stoga treba uzeti u obzir agroklimatske uslove područja (temperatura, nadmorska visina), tehničku opremljenost plastenika (grijanje, ventilacija), otpornost sorti na bolesti i štetočine, zahtjeve tržišta, dužinu vegetacije i planirani termin proizvodnje.
"Prednost se daje sortama sa ujednačenim plodovima, dobrom transportnom sposobnošću i produženim periodom berbe. Takođe je važno voditi računa o prilagođenosti sortimenta lokalnim uslovima i iskustvu proizvođača u uzgoju određene kulture", kaže savjetnica.
Ističe i da je kontinuirano korištenje plasteničkog prostora tokom cijele godine jedan od osnovnih preduslova ekonomske efikasnosti koji se postiže pravilnim planiranjem sukcesivnih rokova sjetve i sadnje te izborom kultura za različite proizvodne cikluse.
Tako su u proljetno-ljetnom periodu dominantne toploljubive vrste poput paradajza, paprike i krastavca, dok se u jesenjo-zimskom periodu plastenici koriste za proizvodnju kultura kraće vegetacije i nižih temperaturnih zahtjeva, kao što su salata, mladi luk, špinat, rukola i dr.
"Dobar plan plodoreda unutar plastenika smanjuje zamor zemljišta, pojavu specifičnih patogena i štetočina te omogućava racionalno korištenje hraniva i vode", savjetuje.
Veletić dodaje i da je tokom vegetacije potrebno provoditi niz mjera koje osiguravaju optimalan rast i razvoj biljaka. To podrazumijeva pravilno formiranje uzgojnog oblika (pinciranje, uklanjanje zaperaka, vezivanje biljaka), održavanje optimalne gustine sklopa, redovno navodnjavanje i fertirigaciju u skladu s fenofazom razvoja biljaka, kao i pravovremenu zaštitu od bolesti, štetočina i korova.
"Savremeni pristup podrazumijeva integrisanu zaštitu bilja, kombinovanje preventivnih mjera, bioloških preparata i racionalne upotrebe hemijskih sredstava", pojašnjava dodavši da je kontrola mikroklimatskih uslova u plasteniku (temperatura, vlažnost vazduha, ventilacija) od presudnog je značaja za sprječavanje fizioloških poremećaja i razvoja patogena.
I na koncu, završetkom proizvodne sezone neophodno je sprovesti temeljno čišćenje plastenika što uključuje uklanjanje biljnih ostataka, korova, potporne opreme i malča, kao i mehaničko čišćenje i dezinfekciju konstrukcije, alata i sistema za navodnjavanje. Po potrebi se sprovodi dezinfekcija zemljišta hemijskim, biološkim ili termičkim metodama radi smanjenja infektivnog potencijala patogena i štetočina.
"Ove mjere predstavljaju važan segment biosigurnosti proizvodnje i direktno utiču na zdravlje biljaka u narednom ciklusu", zaključuje savjetnica.
Tagovi
Autorica