Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Špinat
  • 27.08.2017. 09:00

Jesenski špinat je sočniji i daje veće prinose

Špinat je izuzetno zdrava povrtna vrsta. Jesenja sjetva će obezbjediti berbu tokom jeseni, zime i proljeća.

Foto: Freeimages/SamanthaJi
  • 2.690
  • 185
  • 0

Špinat Spinacia oleracea je povrtna vrsta iz roda Spinacia koja može da se sije tokom jeseni za jesenju, zimsku i proljetnu potrošnju. Špinat koji je posađen u jesen je sočniji od proljetnog, formira više listova i daje veće prinose. Špinat vodi porijeklo sa Orijenta, a kultivisan je u Perziji. Divlje forme špinata rastu na Kavkazu, u Turkmenistanu i Avganistanu. U Evropi se počeo uzgajati u srednjem vijeku. Smatra se da su ga u Španiju donijeli Mauri i krstaši.

Ljekovitost špinata

Ljekovitost špinata je od davnina poznata, ali ga ne smijemo pripremati sa brašnom ili životinjskim mastima, može izazvati ozbiljne komplikacije i smrtonosan proljev. Osim toga, ukoliko se gaji kada je tmurno vrijeme i preobilno đubri azotnim đubrivima, špinat nagomilava oksalnu kiselinu i štetne nitrate i nitrite. Ima ih najviše u mladim listovima i lisnim drškama.

Listovi špinata sadrže vitamine A. E, C, vitamine B kompleksa (B2, B6), PP, K, D, minerale (kalijum, željezo, magnezijum), proteine, vlakna i druge korisne materije. Zbog velikog sadržaja vlakana špinat je "metla“ za crijeva koja čisti nakupljene materije i na taj način uspostavlja bolji rad crijeva. Potpuno eliminiše konstipaciju i normalizuje peristaltiku crijeva, ali se ne smije jesti u prevelikim količinama.

Špinat se odlikuje i malim brojem kalorija. Koristan je kod anemije, hipertenzije, dijabetesa, snižava nivo šećera u krvi, prekomjerne težine, regulisanja probave, konstipacije, poboljšava krvnu sliku, jača srce i pruža miran san. Koristan je za oporavak nakon bolesti. Zbog velikog sadržaja vitamina E špinat je odličan u prevenciji starenja. Kod starijih ljudi pomaže da nervna vlakna ostaju vitalna i u dobroj funkciji. Osobe koje jedu špinat imaju manje bora na licu, zdraviju kosu, nokte, zube i ljepši ten.

Može da se jede prijesan u raznim salatama, kuvan (najčešće u kombinaciji sa rižom). Sjeme špinata i listovi se koriste u narodnoj medicini.

Čaj od sjemena špinata

Ovaj čaj se pije kod problema sa radom crijeva i konstipacije. Za pripremu čaja se u 2dl vrele vode skuva 5 do 10g sjemena špinata. Veoma kratko prokuvati i pustiti da se prohladi. Pije se 2 do 3x dnevno poslije obroka.

Uzgajanje špinata

Špinat može biti jednogodišnji ili dvogodišnji u zavisnosti od vremena sjetve. Do berbe prođe 30 do 60 dana. Može da se uzgaja na otvorenom (bez pokrivanja ili pokriven agroplatnom) ili u zatvorenom prostoru (plastenicima, staklenicima). Sjetvu možemo obaviti u intervalima od 20 dana kako bi obezbjedili kontinuranu berbu. Za sjetvu treba izabrati sorte ili hibride koji su namjenjeni za jesenju sjetvu. Špinat se u prvih mjesec dana sporo razvija. Biljka formira rozetu listova visine 35 do 40cm. Listovi špinata dostižu dužinu od 20cm.

Veoma dobro podnosi niske temperature do -6ºC, a optimalna temperatura za rast i razvoj se kreće se između 16 i 18ºC. Prezimljava lisna rozeta, a dobro razvijene i ukorijenjene biljke mogu da prežive i -20ºC. Za sjetvu izabrati osunčan teren, zemljište ph reakcije 6,5 do 7. Špinat može da raste i u sjeni, ali prinos listova će biti manji. Zemljište treba nađubriti organskim đubrivima. Za sjetvu treba izbjegavati zabarena zemljišta.

Niče za 10 do 15 dana. Da bi špinat brže nikao sjeme se može namočiti u vodi preko noći. Za 1m² potrebno je 4 do 5g sjemena. Dubina sjetve je 2 do 3cm. Sjetva se obavlja na razmak u redu do 30cm, razmak između biljaka je 8 do 10cm. Kasnije se biljke mogu prorijediti na razmak od 15 do 20cm.

Ima mali korijen i može se uzgajati na balkonima u saksijama i posudam koje su duboke 30cm.

Berba špinata

Prinos špinata po 1m² je 1,5 do 2kg. U vrijeme berbe biljka špinata treba imati 5 do 8 listova. Za ishranu se koriste samo listovi lisne rozete, ali ne i listovi cvjetnog stabla. Biljka se bere cijela, rezanjem rozete listova ili se beru pojedinačni listovi. Sukcesivna berba je pogodna za male baštovane i osiguraće kontinuirano snabdjevanje domaćinstva ovom povrtnicom. Ukoliko režete rozetu neka visina reza bude veća od 2,5cm, jer će to obezbijediti regeneraciju biljke i novu berbu.

Kod kupovine špinata obratiti pažnju na svježinu listova, ako špinat nije svjež bolje ga ne kupovati. Tokom dugotrajnog skladištenja špinat gubi svoje nutritivne vrijednosti. Može da se čuva na donjoj polici frižidera u plastičnoj vrećici ne duže od dva dana. Za upotrebu tokom zime može se zamrznuti.

Foto: Freeimages/SamanthaJi


Povezana biljna vrsta

Zelje

Zelje

Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Zelje je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici lobodnjača (Chenopodiaceae). Potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više... Više [+]

Zelje

Zelje

Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Zelje je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici lobodnjača (Chenopodiaceae). Potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više... Više [+]

Tagovi

Špinat Spanać Jesenja sjetva


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]