• Proizvodnja povrća
  • 16.05.2021. 09:45

Jelešković: Ubacivanje bumbara u plastenik kao rješenje za slabiju oplodnju

Poznati agronom Asad Jelešković ugostio nas je na svom bajkovitom imanju, te sa nama podijelio nekoliko savjeta za uspješan uzgoj povrća u zaštićenom prostoru.

Foto: Naila Čaušević
  • 1.007
  • 172
  • 0

Sve je više poljoprivrednika koji se odlučuju za intenzivan uzgoj povrća u zaštićenom prostoru, na sreću to su prepoznale i razne humanitarne organizacije pa su sve češći Javni pozivi za dodjelu plastenika u saradnji sa općinskim upravama. Pošto se i sama educiram za takav vid proizvodnje, odlučila sam sa našim čitateljima podijeliti savjete i jedan dio atmosfere sa imanja vrsnog agronoma Asada Jeleškovića, koji se bavi intenzivnim uzgojem jagode i povrća u zatvorenom.

Na gazdinstvu veličine oko deset dunuma posjeduje jedan plastenik površine 300 kvadrata, dva od 100 kvadratnih metara i jedan manji. Na 350m2 uzgaja jagodu, a u ostala dva objekta proizvodi povrće. Osim plasteničkim, bavi se i uzgojem jagode na otvorenom na dva dunuma, nešto maline i jabuke za svoje potrebe, a tu je i zasad šljive od 170 stabala. Već nekoliko godina proizvodi rasad povrća, a u 2021. uzgojio je približno 12 hiljada presadnica.

"Za plastenički uzgoj preporučujem sorte koje i sam uzgajam. Od crvenih sorti paradajza to su Big Beef, Rally i Optima, a od rozih Pink rock i Monterosu. Kada su u pitanju paprike od babura preferiram Enix, Vedranu i Idil, a od roga Karpel i Kaptur", otkriva za Agroklub Jelešković.

Fosfor treba dominirati u prihrani

Navodi da je jedan od najvažnijih momenata za proizvodnju u zatvorenom - sadnja jer se zna desiti da u samom startu sve krene krivo. Treba gledati da se ova operacija izvrši u kasnim poslijepodnevnim satima, kako bi biljka što bolje podnijela rasađivanja i kako ne bi odmah svehnula zbog jakog sunca. Treba je posaditi u zemlju par centimetara dublje nego što je bila u fazi pikiranja, nakon toga ide obilno zalijevanje kako bi što duže zadržala vlagu.

"Nakon obilnog prvog zalijevanja, jedan vremenski period ne davati usjevu ni vodu ni hranu, da bi se natjerao razviti korijenov sistem, te da sam traži hranu i vodu, što je  preduslov za kasniji uspjeh u proizvodnji", pojašnjava nam ovaj iskusni agronom, dodajući da 10 - 12 dana nakon rasađivanja ide prva prihrana, pretežno je to formulacija vodotopivih gnojiva sa dominacijom fosfora jer on osim što podstiče razvoj korijena, pospješuje i cvatnju.

Đubrenje peletiranim hranjivima

Prvu prihranu dozirati na način da za površinu od 100 kvadratnih metara koristite omjer od jednog kilograma gnojiva na 1.000 litara vode. Naravno, ukoliko je vani oblačno, hladno i kišovito, ova doza se mora smanjiti, te se preporučuje koristiti pola, s tim što se moraju uzeti u obzir i kvalitet i kiselost zemljišta.

Prije đubrenja, uzeti u obzir kvalitet i kiselost tla

"Minimalna temperatura za normalno razvijanje svih fizioloških procesa u biljci je 10 stepeni Celzijusa, sve ispod toga zaustavlja i narušava razvojne procese dok mraz i izrazito hladno vrijeme mogu izazvati veliku štetu i potpuno uništiti usjeve", naglašava naš sagovornik. U takvim slučajevima, savjetuje, neophodno je zaštititi ih agrofolijom ili zagrijati objekat.

Dok je prilikom pikiranja rasada obavezno koristiti kvalitetne supstrate, kod rasađivanja se ne trebate zamarati sa tim, dovoljno je adekvatno đubrenje stajskim, mineralnim i peletiranim đubrivima kod obrade tla.

Obavezna analiza zemljišta

Uzimajući u obzir da monokultura u zaštićenom prostoru sa sobom nosi određene posljedice, kao što su osiromašenje tla ili njegova prezasićenost hranjivima, kao i razvijanje gljivica, ne preporučuje se dugogodišnji uzgoj istog povrća u plasteniku. Poželjno bi bilo da se bar u dvije ili tri godine uradi analiza tla, te u skladu sa rezultatima prilagodi proizvodnja.

"I sam sam došao u situaciju da osam godina koristim isti objekat za proizvodnju povrća, te znajući da može doći do određenih problema tokom sezone, uradio sam analizu zemljišta koja je pokazala da je sadržaj hranjiva duplo veći od optimuma. U ovakvim situacijama potrebno je bar na dvije godine pauzirati sa hranjivima, te izvršiti dublju obradu tla", poručuje naš sagovornik. 

Šta sa slabom oplodnjom ?

Pored gore navedenih problema s kojima se uzgajivači povrća u zatvorenom susreću, tu je i slaba oplodnja, koja se dešava zbog visoke vlažnosti jer je onemogućeno slobodno oslobađanje polena iz prašnika, te je i broj zametnutih plodova mali.

Prema riječima Jeleškovića, na tržištu se mogu naći preparati za vještačku oplodnju, ali poput većine i on izbjegava koristiti puno hemije u ovom vidu proizvodnje pa pribjegava metodi primjene bumbara.

"Kupim jednu košnicu koju ubacim u plastenik tokom cvjetanja paradajza, te kao rezultat dobijem duplo veći rod. Drugi način je treskanje stabljika tokom cvjetanja, radi bolje oplodnje. Znači, kad nema vjetra svaki drugi dan proći kroz objekat i malo prodrmati biljke", savjetuje.

Hladnoća pravi problem rasadu

Kada je u pitanju zalijevanje, mora postojati adekvatan i konstantan režim navodnjavanja i ishrane jer na taj način biljke ne dovodimo u stresne uslove. Ukoliko im damo puno vode pa ih onda zasušimo, to je jako stresno za njih i ne mogu napredovati, te se dešavaju i razne bolesti. Najveća potreba za vlagom je tokom cvjetanja i plodonošenja, s tim što ako se pretjera sa vodom u vrijeme plodonošenja, dešava se pucanje plodova paradajza pa se i to treba izbalansirati u skladu sa vremenskim uslovima i tipovima zemljišta.

Zima se zadržala sve do maja, što je uzrokovalo dodatne troškove 

Temperatura se, također, mora regulisati redovnim otvaranjem i provjetravanjem plastenika, a u toplijim mjesecima kada one prelaze 30 stepeni, iako je objekat stalno otvoren, treba se postaviti sjenilo. Optimalno je ono sa 35 odsto sjene dok neki pribjegavaju i krečenju objekta da bi smanjili svjetlost biljkama.

Ova godina je od samog početka specifična po hladnom vremenu. Zima se odužila i do maja, te napravila problem poljoprivrednicima, ponajviše proizvođačima rasada.

"Sam trošak u uzgoju je povećan uslijed potrošnje električne energije, koja je bila neophodna za zagrijavanje plastenika. S obzirom da vegetacija kasni, kasniti će i svi ostali usjevi. To se naročito primjeti na malinama i jagodama koje su na otvorenom polju", ističe Jelešković.


Fotoprilog


Tagovi

Asad Jelešković Plastenička proizvodnja Uzgoj jagoda Uzgoj povrća Presadnice povrća Provjetravanje plastenika Uzgoj u monokulturi Proizvođači rasada


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.