• Uzgoj kornišona
  • 15.06.2021. 09:40
  • Unsko-sanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Cazin

Hašići u plasteničkom uzgoju povrće štite na bazi koprive, mlijeka i stajskim gnojem

Firzeta Hašić već sedam godina uzgaja kornišone na površini od jednog dunuma, a od ove sezone posvetila se i plasteničkoj proizvodnji. Za razliku od kornišona koji zahtjevaju stalni angažman i zaštitu hemijskim preparatima, povrće planira uzgajati bez imalo hemije.

Foto: Naila Čaušević
  • 2.253
  • 465
  • 0

Period od prije nekih desetak godina obilježio je nagli porast plantaža maline, da bi se broj usjeva ove kulture uslijed niske cijene konstantno počeo smanjivati. Slobodno možemo reći da na prostoru Bosne i Hercegovine nije ostala ni trećina zasada maline u odnosu na prije sedam do osam godina.

Njihovo mjesto zamijenili su zasadi kornišona ili drugog povrća. Jedni od brojnih proizvođača koji su odustali od maline i posvetili se uzgoju krastavaca je i porodica Firzete Hašić iz naselja Ponjevići kod Cazina.

Iskustvo u proizvodnji dugo sedam godina

"Već sedam godina bavim se uzgojem korišona na površini od jednog dunuma. Zadovoljna sam saradnjom koju imam sa firmom Agrodar iz Cazina, koja nam već od prve sezone obezbjeđuje siguran otkup i garantovanu cijenu za uzgojeno povrće", za Agroklub priča ova 40- godišnjakinja, majka četiri sina.

Ističe da je ova proizvodnja izrazito zahtjevna. Na samom početku neophodna je investicija finansijskih sredstava jer za razliku od malina, svake godine nužno je ukloniti kompletnu opremu, te nakon frezanja i obrade zemljišta ponovno postaviti sistem za navodnjavanje kap po kap, najlon, stubove i mrežu. Mlade sadnice redovno napadaju štetočine poput puževa, krtice, a kasnije i lisne uši i drugi štetnici.

Vrlo zahtjevna proizvodnja

U kasnijoj fazi prijeti joj plamenjača, koja se obično javlja u augustu, a može da uništi kompletan zasad. Da bi imali dobar rod i kvalitetnu stabljiku, preporučuje se uklanjanje zaperaka do petog koljena i redovno zapetljavanje stabljike u mrežu, kako se biljka ne bi polomila od težine roda. Ono što je prednost u uzgoju ove kulture je da se u jednoj sezoni može ubrati šest do sedam tona sa površine od jednog dunuma, što se tokom berbe sortira u tri klase. Ukoliko se beru svaki dan moguće je većinu plodova ubrati dok su još u prvoj klasi i na taj način ostvariti veću zaradu.

Zaštita usjeva na bazi koprive

Pored kornišona, Firzeta se odlučila i na plasteničku proizvodnju povrća. Početkom proljeća postavila je jedan plastenik površine 100 metara kvadratnih, a ovih dana se završavaju radovi na postavljanju i drugog objekta iste veličine. Kada je uzgoj u zatvorenom u pitanju, Hašići imaju jasan cilj, a to je da proizvedu povrće na prirodan način, bez hemijskih sredstava za zaštitu.

"Sve što budem uzgajala u zaštićenom prostoru, tretirati ću isključivo preparatima na bazi koprive, gaveza, mlijeka i gnojiti stajskim đubrivom. Tako radim i sa prvim plastenikom i iako mi je prva godina, mogu reći da sam zadovoljna kako usjevi napreduju", ističe naša sagovornica.

Iako joj je najvažnije da uzgoji zdravu hranu za svoju porodicu, uvidjela je da je lakše raditi sa biljnim preparatima, nego sa hemijskim. Jednostavno, nema razmišljanja o dužini karence niti mogućoj šteti po zdravlje ukućana, s obzirom da svi učestvuju u poslovima u objektima i oko krastavica. Ljubav cijele porodice utkana je u povrće koje uzgajaju, a ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je proizvedeno na ovakav način, daleko ukusnije.

Siguran plasman nema, ali ima kvalitet

"Uz pomoć muža i moje djece, mogu reći da se od poljoprivrede može živjeti. Nekada smo imali i krave i ovce, jedno vrijeme uzgajali krompir za prodaju, ali smo zbog neisplativosti odustali", objašnjava Firzeta, dodajući da sinovi imaju 20,17 i 9 godina i mogu pomoći u svim poslovima dok najmlađi ima deset mjeseci i on im pomaže da se odmore dok se igraju sa njim.

U poslovima učestvuje cijela porodica

Iako nema siguran plasman za povrće koje će uzgojiti u zaštićenom prostoru, sigurna je da će kupci prepoznati kvalitet i izabrati da kupe domaće proizvedeno, a ne uvozno. Ukoliko bi mogla steći stalne kupce i plasirati proizvode, iduće godine bi proširila uzgoj na još jedan plastenik od 100 kvadratnih metara.


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj kornišona Plastenička proizvodnja Firzeta Hašić Niske cijene Zahtjevna proizvodnja Odustali od maline Plamenjača krastavca Zaštita ujeva


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.