Mnogim štetnim insektima odgovara izrazito toplo i suvo vrijeme koje nas prati skoro dva mjeseca, a naročito gusjenici kukuruzne sovice koja je primjetna u velikom broju i pričinjava štetu na paradajzu i paprici.
Kukuruzna (pamukova, duvanska) sovica, Helicoverpa armigera, je izrazito polifagna štetočina, hrani se sa oko 250 gajenih biljaka. Veoma je rasprostranjena pa se svrstava među najopasnije štetočine kako kod nas, tako i u svijetu. Migratorna je vrsta i gotovo da je ima na svim kontinentima, kako u toplijim krajevima, tako i na sjeveru planete.
Najčešće štetu pričinjava na: paradajzu, kukuruzu, paprici, boraniji, pasulju, soji, duvanu i suncokretu, a ima je i na korovskom bilju pa je jedna od mjera prevencije redovno uklanjanje korova u blizini plastenika i parcela gdje se gaje kulture koje su domaćin ovog štetnog insekta.
Jedan broj populacije prezimljava i kod nas u zemljištu, gdje u vidu larve prelazi u lutku, a u najvećoj mjeri nam dolazi sa Mediterana sredinom jula. Ovih dana u plastenicima sa paradajzom i paprikom, a naročito na paradajzu je primjetna veća pojava gusjenica i dosta plodova je oštećeno gdje se tretiranje nije na vrijeme obavilo, kada su jaja položena ili pred piljenje larve već prve generacije.
Zahvaljujući toplotnom talasu dospjele su i nove jedinke, a ubrzalo se razviće ove štetočine što govori da ćemo imati veći broj generacija ove godine. Gusjenice mlađeg razvojnog stadijuma se hrane listom, a starije prelaze na generativne organe.
Kod paradajza i paprika gusjenice se ubušuju u plod i hrane se, pričinjavajući ogromnu nepopravljivu štetu jer takvi plodovi gube tržišnu vrijednost i podložni su drugim patogenima naročito truljenju.
Kukuruzna sovica ima tri do pet generacija godišnje od kojih se prva javlja tokom maja i juna, a ove godine ćemo imati maksimalan broj generacija sudeći po dugotrajnom toplom talasu. Sovica prezimljava u obliku larve na dubini od 4 do 8 cm u zemljištu. Imago je leptir koji se razvije krajem aprila i u maju. Ženka polaže oko 500 jaja pojedinačno ili u skupinama, na listovima, cvjetovima i plodovima gajenog i korovskog bilja.
Gusjenice žive od 2 do 3 sedmice. Cjelokupni razvoj jedne generacije traje jedan do dva mjeseca zavisno od vremenskih uslova. Obično treća generacija ove štetočine se pojavljuje u avgustu (ove godine možda je u toku razviće četvrte generacije). Gusjenice mogu dostići veličinu od 4 do 5 cm, buše plod i harane se njihovim unutrašnjim dijelom prljajući ga izmetom. Takvi plodovi su neupotrebljivi.
Imago je leptir koji leti noću, rast i razviće ovog insekta ubrzava visoka temperatura tako da je više od mjesec dana primijećena u velikom broju tamo gdje se povrtnjak nije redovno pregledao i ne tretira redovno. Stoga je važno redovno pregledati gajene biljke kako bismo na vrijeme uočili položena jaja i pravovremeno spriječili razviće već prve generacije. Ako se to ne odradi na vrijeme i populacija ovog insekta biće ogromna imajući u vidu da ženka polaže oko 500 jaja.
Na tržištu je mali broj fitofarmaceutskih sredstava koja su registrovana za suzbijanje kukuruzne sovice iz tog razloga je redukcija njihove populacije otežana, a jedan od glavnih razloga je nepravovremeno djelovanje.
Coragen, Avaunt, Kraken, Affirm i dr. su trgovački nazivi koji je za sad uspješno suzbijaju, a pojedine je već teže naći u prodaji. U organskoj proizvodnji učinak je dobar sa primjenom jabukovog sirćeta u određenoj recepturi. Insekticide treba primijeniti kad se ustanovi ekonomski prag štetnosti, a to u ovom slučaju predstavlja desetak jaja na stabljici ili 5 gusjenica na 100 m2 .
Tretiranje se vrši u večernjim ili jutarnjim satima, jer su fitofarmaceutska sredstva uglavnom lapljiva na temperaturama iznad 25oC, te bi učinak bio umanjen, a primjena preparata na visokoj temperaturi nerijetko dovodi do fitotoksičnosti biljke. Imago je bijeli leptir i leti noću najčešće tokom jula i avgusta pa je dobro tretiranje izvesti u tom periodu.
Tagovi
Autorica
