Grašak možete sijati već krajem marta

Grašak je jedan od najstarijih poljoprivrednih kultura, čiji usjev potječe iz srednje Azije. Za vrijeme seobe naroda proširen je po cijeloj Evropi, a danas se uzgaja u cijelom svijetu na velikim površinama. Zbog velike hranjive vrijednosti dosta se koristi u ljudskoj prehrani.

Jednogodišnja je zeljasta kultura kratke vegetacije. Korijen mu je jako dobro razvijen, raste u dubinu do 1,5 metar, dok je glavni dio u površinskom dijelu tla do 25 cm dubine. Već dvadesetak dana nakon sjetve na korijenu su vidljive kvržice simbiotskih bakterija, Rhizobium. Stabljika mu je svijetlo zelene boje i naraste od 40 do 300 cm. List je parno perast, s 1-3 para liski, a cvijet je uglavnom bijele boje i ima 5 lapova i 5 latica. Plod graška je mahuna u kojoj se nalaze okrugla zrna koja mogu biti žute ili zelene boje.

Uspješno se uzgaja u uvjetima umjerene i vlažne klime

Grašak se uspješno uzgaja u uvjetima umjerene i vlažne klime. Optimalna temperatura za razvoj iznosi 18 ºC. Niče već kod temperature 4-6 ºC, a idealna temperatura za nicanje je 15-16 ºC. Mlade biljke podnose temperature i do -6 ºC. Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Pri temperaturi od 35 ºC rast se zaustavlja.

Grašak ima velike zahtijeve za vodom pa mu za vrijeme suše trebate osigurati redovito navodnjavanje, a ako su tla pjeskovita ili aluvijalna, obavezno je navodnjavanje 2-5 puta tijekom vegetacije. Nedostatak vode direktno može utjecati na opadanje cvijeta i slabu oplodnju, a time i na kvalitetu prinosa.

Obavezno se uzgaja u plodoredu

Najbolje će mu odgovarati slabo kisela tla pH vrijednosti od 6,5 do 7,5. Idealno je rastresito, rahlo i mrvičasto tlo kako bi se korijen mogao bolje razvijati. Tijekom jeseni tlo se mora orati do 30 cm dubine. Ako je tlo kiselo, potrebno je provesti kalcizaciju.

Obavezno se uzgaja u plodoredu, a iza njega možete uzgojiti paradajz i papriku jer grašak obogaćuje tlo azotom i priprema ga za iduću kulturu. Pored njega možete uzgajati mrkvu, rotkvicu, ciklu, salatu...

Tlo za uzgoj treba biti dobro pođubreno

Kako bi ste uspješno uzgojili grašak, trebate se pobrinuti da tlo bude dobro pođubreno. Azotna đubriva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo kako bi se biljci osigurala opskrba azotom u prvim fazama razvoja. Kasnije one same uzimaju azot iz atmosfere te na taj način podmiruju svoje potrebe.  

Kod osnovnog đubriva najbolje je dodati od 500 do 600 kg NPK 7:14:21 ili 8:16:25. Tijekom proljetnog razdoblja nema velikih zahtjeva prema prihrani, ali u slučaju da dođe do slabljenja usjeva, potrebno ga je prihraniti KAN-om.

Sjetva se obavlja većinom u aprilu, ali može i krajem marta

Sije se na veliko mehaničkom sijačicom početkom aprila, ali se može već i krajem marta, ako vremenske prilike dozvole i ako zemlja nije premokra. Sjetva se obavlja u redove razmaka oko 15-20 cm i razmaka u redu 5 do 6 cm na dubini 3-4 cm. Kasnija sjetva ima za posljedicu kasnije cvjetanje, zametanje i razvoj mahune, ali i mogućnost napada štetnika. 

Ako je berba jednokratna, grašak se sije gusto, 100 biljaka/m2, gustoća sklopa je 80-120 biljaka na m2 ovisno o sorti. Za jedan hektar potrebno je od 120 do 200 kg sjemena s tim da ova količina ovisi o vremenu sjetve i krupnoći sjemena.

Njega i obrana od nametnika

Za dobar rast grašak treba potpornje jer mu stabljika nije stabilna i nakon što naraste do određene dužine počinje polijegati. Ako se sije uz mrežu, onda se sije u redove. Ako se za potpornje koristie grane, onda ga je bolje sijati u skupinama. Kada malo poraste, potrebno ga je zagrnuti jer to biljku čini stabilnijom. Kada sazrije i sav se pobere, miče se s gredica i tako oslobađa prostor za novu povrtnu kulturu, npr. u junu za crnu rotkvu ili repu. Preporuča se ne čupati ga već porezati, zbog bakterija na korijenju koje obogaćuju tlo azotom.

Preporuča se nakon što ste posijali grašak, iznad njega postaviti mrežu kako bi ga zaštitili od ptica (u tom slučaju se mogu koristiti grane), glodavaca i ostalih nametnika, a cvjetove je najbolje zaštiti insekticidima, 10 dana prije početka cvatnje.

Berba 

U slučaju da ste ga sijali u martu, za berbu će biti spreman početkom juna. Grašak se na manjim površinama bere ručno, dok se berba na većim površinama obavlja pomoću kombajna.

Zrelost graška možete provjeriti i uređajem koji mjeri tvrdoću zrna tj. njegov stupanj zrelosti (tenderometar). Smatra se da je idealno vrijeme berbe i najkvalitetnija zrelost zrna kod 90 stupnjeva tenderometarske vijednosti. Prinosi ranih sorata su 40 t/ha, a kasnih sorata i do 70 t/ha.