• Gnojidba povrća
  • 31.05.2021. 12:00

Gnojidba povrća: Folijarno sa specijalnim gnojivima, fertirigacijom kristalonima

Gnojidba se dijeli na osnovnu gnojidbu i prihranu, a gnojiva se mogu primjenjivati razbacivanjem po površini tla pomoću rasipača ili folijarno najčešće pomoću prskalica.

Foto: Depositphotos/rubanok.i.ua
  • 1.815
  • 203
  • 0

Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u povrćarskoj proizvodnji je gnojidba. Općenito, ona se dijeli na osnovnu gnojidbu i prihranu, a gnojiva se mogu primjenjivati razbacivanjem po površini tla pomoću rasipača ili folijarno najčešće pomoću prskalica.

Također, postoji i metoda primjene gnojiva putem sustava za navodnjavanje koja se naziva fertirigacija i u tu svrhu se koriste specijalna vodotopiva koje nazivamo kristaloni koji mogu doći u pojedinačnim ili kompleksnim formulacijama. Pojedinačni ili mono-kristaloni sadrže samo jedan ili dva elementa ishrane u obliku soli, dok kompleksni sadrže makroelemente uz dodatak esencijalnih mikroelemenata, a dolaze u različitim omjerima hraniva u ovisnosti o njihovoj namjeni. 

S druge strane, postoje i univerzalni kristaloni koji se mogu primijeniti i putem sustava za navodnjavanje, ali i folijarno.

Za folijarnu prihranu koriste se specijalna gnojiva koja mogu biti u tekućem ili krutom obliku. "Proizvođači svako gnojivo označavaju prema njegovoj namjeni i specifičnosti pa prema tome folijarna predstavljaju posebnu skupinu onih koja se primjenjuju, odnosno služe za ishranu biljke putem lista“, pojašnjava izv. prof. dr. sc. Tomislav Vinković s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Najbolji termin za folijarnu prihranu je do 9 sati (Foto: Depositphotos/deyangeorgiev2)

Folijarni način prihrane može biti vrlo učinkovit u usporedbi s klasičnim, a uglavnom se primjenjuje u kasnijim fazama rasta i razvoja biljke. Posebno se preporučuje u slučajevima kada nasad ne navodnjavamo sustavom kap po kap tj. kada nemamo mogućnost fertirigacije. Također, ovaj način je učinkovitiji u usporedbi s klasičnom tj. razbacivanjem gnojiva po tlu u slučaju kada postoje poteškoće u usvajanju hraniva putem korijena iz bilo kojeg razloga. 

Što se tiče termina primjene, najbolji za folijarnu prihranu je do 9 sati kada je sunčeva radijacija slabija. Pri visokim temperaturama i jakom suncu može izazvati neželjena oštećenja na listu što može imati vrlo negativne posljedice na daljnji rast i razvoj biljke.

Elementi koji su potrebni

Često kod kompleksnih gnojiva u formulaciji nedostaje kalcij. "Kalcij se u većini komercijalnih gnojiva nalazi u obliku kalcijevog nitrata te se aplicira zasebno ili se nalazi u posebnom spremniku što ovisi o tipu proizvodnje, a ako se miješa s ostalim hranjivim solima može doći do nepoželjnih reakcija kada prelazi u nepristupačan oblik. Međutim, postoje i posebne kompleksne formulacije s dodatkom tog elementa“, objašnjava.

Što se tiče rajčice i paprike, tijekom vegetacije, a nakon formiranja plodova, treba folijarno prihranjivati kalcijem zbog učestalosti pojave njegova nedostatka koji se manifestira u obliku nekroze tkiva i vršne truleži ploda.

Ipak, treba napomenuti da se vršna trulež ploda može javiti i zbog visokih temperatura te niske relativne vlage zraka unatoč obavljenoj fertirigaciji uz dodatak kalcija. U ovakvim slučajevima tj. uvjetima dajemo prednost folijarnoj aplikaciji tog elementa koju treba obaviti svakih 10 do 14 dana ili češće počevši od trenutka formiranja plodova pa sve do kraja plodonošenja. Također, ako se radi o proizvodnji u zaštićenim prostorima, mjera koja će umanjiti pojavu vršne truleži ploda je zasjenjivanje nasada i optimalno prozračivanje uz nadomještanje vlage u zraku.

"Današnja kompleksna gnojiva za primjenu u hortikulturi u većini slučajeva u svom sastavu imaju, osim N, P i K, i dodatak Mg u obliku MgO plus mikroelementi. Kalcij, koji je također makroelement, treba primijeniti posebno jer ga u nekim kompleksnim formulacijama nema te je potrebno detaljno proučiti sastav proizvoda koji primjenjujemo u svrhu prihrane biljke“, poručuje. 

Renomirani proizvođači danas imaju vrlo široku paletu proizvoda te postoji velik izbor onih specijalne namjene koja se primjenjuju u različitim uvjetima i za različite biljne vrste. Stoga, uz makro i mikroelemente, mogu sadržavati i različite aktivne komponente koje biljci pomažu u usvajanju hraniva.

Navodnjavanje krastavaca (Foto: Depositphotos/Photozirka)

Također, osim rajčice i paprike, kulture kao što su patlidžan, krastavac, dinja, luk i lubenica, osjetljive su na klor pa je potrebno koristiti gnojiva u kojima se kalij nalazi u obliku kalijevog sulfata, tj. sadrže anion SO42- umjesto Cl-. Znaci štetnog djelovanja klora su prerano kretanje vegetacije, nepotpuno razvijanje, uvijanje i deformacija listova te kloroza, odnosno sušenje.

Ekološka gnojidba povrća

Ekološko povrćarstvo je vrlo specifičan tip proizvodnje jer je gotovo nemoguće podmiriti potrebe povrćarskih kultura za hranivima s obzirom na različita ograničenja i komercijalnu ponudu ekoloških gnojiva pa Vinković ističe kako po pitanju gnojidbe eko proizvođači zasigurno imaju više problema nego konvencionalni.

"Osnovne potrebe visokoprinosnih povrćarskih kultura za hranivima teško je podmiriti u uvjetima ekološke proizvodnje, a pogotovo kada govorimo o intenzivnoj prihrani u cilju dobivanja visokih prinosa“, ističe dodajući kako je dobro što se ponuda svake godine povećava te vjeruje kako će se u idućih par godina asortiman poboljšati i da će eko proizvođačima biti lakše.

"Naravno, oni su uvijek ograničeni pravilnikom o ekološkoj proizvodnji koji propisuje koja i u kojoj količini možemo primijeniti“, dodaje. No, navodi, imaju na raspolaganju proizvode koji im zasigurno mogu pomoći, a to su različiti biostimulatori.

Biostimulatori su različiti pripravci na bazi organskih ekstrakata te u svom sastavu mogu imati aminokiseline, huminsku i fulvo kiselinu, vitamine i ostale aktivne komponente. Većina onih koji se nalaze na tržištu su dozvoljeni i certificirani za primjenu u ekološkoj proizvodnji.

Iako njihova cijena može biti nešto viša, preporučljivo je primjenjivati ih, pogotovo ako se radi o onima koji su provjereni te su na tržištu već par godina." Tu se proizvođači nemaju što bojati jer se primjena biostimulatora gotovo uvijek višestruko isplati, a pogotovo u uvjetima slabije ishrane i abiotskog stresa“, zaključuje.

Za kraj treba naglasiti da ishrana bilja ovisi o nizu faktora, a u slučaju proizvodnje u tlu je prije vegetacijske sezone svakako poželjno tlo uzorkovati i analizirati. Tako dobivamo vrijedne informacije o značajkama tla na temelju kojih se izrađuje preporuka te plan gnojidbe i prihrane.


Tagovi

Gnojidba povrća Prihrana Irigacija Kap na kap Folijarno Analiza tla Ekološka gnojidba Fertigacija Navodnjavanje Kap na kap


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nagrada stigla